PRAVILNIK
O ODBITKU POREZA NA DOHODAK (PP DOH-2)
(Objavljeno u "Sl. glasniku Brčko Distrikta", br. 23 od 03 decembra 2003)
I. OPŠTE ODREDBE
PRAVNE OSNOVE I PODRUčJE PRIMJENE POREZA PO ODBITKU
Član 1.
(1) Porez po odbitku kod dohodaka koji se oporezuju prema Zakonu o porezu na dohodak (ZPDoh) sprovodi se prema čl. 37. do 42. ZPDoh i narednim odredbama Pravilnika o odbitku poreza (PPDoh2). Osnova ovlaštenja ovog pravilnika je čl. 44. stav 4. ZPDoh.
(2) Naredne odredbe uređuju porez po odbitku za dohotke koji podliježu odbitku poreza, a koji se plaćaju za privredne djelatnosti na području Distrikta Brčko, u inostranstvu ili u BiH-entitetima. Dohoci koji se plaćaju za privredne djelatnosti u inostranstvu ili u BiH-entitetima podliježu odbitku poreza samo onda ako je poreski obveznik u Distriktu Brčko neograničeni poreski obveznik (čl. 3. st. 1. tačka 1, 3 i 4. ZPDoh), a dohoci se ne oporezuju u inostranstvu ili u entitetima.
(3) Kratice koje se koriste jesu:
BiH Bosna i Hercegovina
čl. član
F Federacija
P pravilnik
PPDoh1 Prvi pravilnik o sprovođenju poreza na dohodak (Opšti pravilnik)
PPDoh2 Drugi pravilnik o sprovođenju poreza na dohodak (ovaj pravilnik o odbitku poreza)
PPDoh3 Treći pravilnik o sprovođenju poreza na dohodak (Pravilnik o zaštitnim kamatama)
PPDoh4 Četvrti pravilnik o sprovođenju poreza na dohodak (Pravilnik o procjeni i amortizaciji)
RS Republika Srpska
st. stav ili stavovi
ZFI Zakon o finansijskom poravnanju
ZPDoh Zakon o porezu na dohodak
ZPU Zakon o poreskoj upravi (broj) Broj označava određeni broj u članu ili u stavu člana.
II. POREZ PO ODBITKU KOD PLATE ZA RAD
1. OPŠTE ODREDBE
DEFINICIJE POJMOVA (POREZ NA PLATE, PLATA ZA RAD, ZAPOSLENI, POSLODAVAC)
Član 2.
(1) Porez po odbitku kod dohodaka od nesamostalne privredne djelatnosti naziva se porez na plate prema čl. 37. st. 1. tačka 1. ZPDoh, osim ako su posrijedi penzije isplaćivane od nosioca zakonskog penzionog osiguranja. Porez na plate nije zasebna vrsta poreza, već isključivo poseban oblik plaćanja poreza na dohodak.
(2) Sve vrste prihoda od nesamostalne privredne djelatnosti u smislu st. 1. ovoga člana u nastavku se nazivaju plata za rad.
(3) Lica koja primaju platu za rad na osnovi aktuelnog, prošlog ili budućeg radnog odnosa (vidi čl. 3. ovog pravilnika) u nastavku se nazivaju zaposlenima. Zaposleni su i oni kojima pritiče plata za rad kao pravnim nasljednicima (usp. čl. 19. st. 1. ZPDoh).
(4) Poslodavci su lica prema kojima su zaposleni u jednom aktuelnom radnom odnosu. Osim toga, poslodavci su i oni koji svojim zaposlenima ili njihovim pravnim nasljednicima plaćaju platu za rad na osnovi prošlog ili budućeg radnog odnosa.
RADNI ODNOS S OBAVEZOM IZVRŠAVANjA NALOGA
Član 3.
(1) Pojam radnog odnosa s obavezom izvršavanja naloga (usp. čl. 11. st. 1. ZPDoh) - u ovom pravilniku pojednostavljeno označen kao radni odnos - služi razgraničenju između nesamostalnih i samostalnih privrednih djelatnosti. Radni odnos i samostalna privredna djelatnost međusobno se isključuju.
(2) Radni odnos je posrijedi kada građanin drugom licu (usp. čl. 11. ZPDoh) duguje svoju radnu snagu. To se takvim smatra kada je to lice, tj. zaposleni, pod vodstvom drugog lica, tj. poslodavca, privredno aktivno. Zaposleni je uključen u preduzeće, domaćinstvo i ostale organe poslodavca, tako što je obavezan slijediti naloge drugih lica. Poslodavci su i oni koji zaposlene posuđuju trećima radi izvršavanja poslova.
(3) Uzimajući u obzir st. 2. ovoga člana, o pitanju kada je posrijedi radni odnos treba odlučiti prema cjelokupnoj slici svih okolnosti. Karakteristike koje govore u prilog ili protiv radnog odnosa s obavezom izvršavanja naloga pritom treba međusobno odvagnuti.
(4) U prilog postojanju radnog odnosa s obavezom izvršavanja naloga govore posebno sljedeće karakteristike:
- način, vrijeme i mjesto rada su unaprijed zadani,
- sredstva za rad su stavljena na raspolaganje (npr. radni prostor s opremom, posebna radna odjeća, sprave za rad),
- aktivno lice isključivo ulaže (fizičku i/ili umnu) radnu snagu (ne npr. i vlastiti kapital),
- izdatke aktivnog lica preuzima nalogodavac (npr. dnevnice i ostale putne troškove),
- nastavak isplate plate za vrijeme odmora i bolesti,
- dugovana je isključivo radna snaga, ne i određeni rezultat,
- fiksna naknada zavisna o radnom vremenu,
- trajanje aktivnosti ugovoreno je na neodređeni rok.
(5) Protiv postojanja radnog odnosa i time za samostalnu privrednu djelatnost govore posebno sljedeće karakteristike:
- slobodan izbor načina izvođenja posla, vremena i mjesta rada,
- preduzetnički rizik (npr. ulaganjem vlastitog kapitala, radom u vlastitom uredu itd.),
- djelatnost za više poslodavaca,
- djelatnost ne mora obavljati sam nalogoprimaoc, već je može prenijeti na drugoga,
- kratko trajanje zaposlenosti.
(6) Kod jednostavnih djelatnosti (npr. čišćenja) u pravilu se može pretpostaviti radni odnos. Tu je lična obaveza izvršavanja naloga kod aktivnog lica tako naglašena da druge karakteristike (npr. tek kratko trajanje zaposlenosti) ne mogu biti mjerodavne.
(7) Kod visoko rangiranih djelatnosti za koje je preduslov na primjer akademsko obrazovanje, u slučaju dvoumljenja, treba prije pretpostaviti samostalnu djelatnost, jer je takva djelatnost u pravilu obilježena slobodnijim izborom načina izvođenja posla.
(8) Ako poreski obveznik za istog nalogodavca obavlja više djelatnosti i te su djelatnosti tako tijesno vezane da se jedna (sporedna djelatnost) mora smatrati posljedicom druge (glavne djelatnosti), tada se ukupno pretpostavlja da postoji radni odnos ili pak samostalna privredna djelatnost. Za kvalifikaciju, kao prvo ili drugo, mjerodavna je glavna djelatnost.
(9) Za pitanje treba li pri oporezivanju uzeti u obzir radni odnos, nije bitno postoji li pisani ugovor ili ne.
(10) Takođe nije bitno je li ugovor na kojemu se temelji radni odnos građanskopravno valjan ili, na primjer, krši propise o radu. Poreskopravno su u načelu mjerodavne činjenične okolnosti, a ne valjanost njihovih pravnih osnova.
(11) Iznimno od st. 10. ovoga člana, radni odnos među bliskom rodbinom (bračnim drugovima, djecom i ostalim članovima uže porodice) poresko se uzima u obzir samo onda ako je ugovor na kojemu je utemeljen građanskopravno valjan. Za uzimanje u obzir takvog radnog odnosa osim toga je preduslov da se građanskopravno valjani ugovor činjenično i provodi.
POSLODAVAC
Član 4.
(1) Poslodavci (čl. 2. st. 4. ovog pravilnika) mogu biti fizička ili pravna lica. Osim toga i društva lica, udruženja i drugi nosioci prava (usp. čl. 3. st. 3. ZPDoh) mogu biti poslodavci.
(2) Ne samo preduzetnici, već primjerice i država, odnosno državni organi i privatna lica mogu biti poslodavci.
(3) I lica koja uz naknadu zaposlene prepuštaju trećima, radi obavljanja poslova, jesu poslodavci. Ako u slučaju prepuštanja zaposlenih, onaj kome su zaposleni prepušteni platu za rad isplaćuje neposredno zaposlenima - i na svoj teret -, on se smatra poslodavcem. Ukoliko platu plaća, pored lica kojem je neki zaposleni prepušten, i lice koje je prepustilo zaposlenog,