Na osnovu člana 86. stav 2., a u vezi sa članom 77. tač. 3, 9. i 10. Zakona o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) i članom 2. st. 2. i 4. Zakona o zaštiti bilja od bolesti i štetočina koje ugrožavaju cijelu zemlju ("Službeni list R BiH", br. 2/92 i 13/94) koji se primjenom članaIX5. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine primjenjuje kao federalni zakon, te čl. 66. i 68. stav 1. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

PRAVILNIK

O MJERAMA ZA SPRJEČAVANjE ŠIRENjA I SUZBIJANjE DUHANOVOG ŠTITASTOG MOLjCA U FEDERACIJI BiH

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 84 od 14 decembra 2011)

I. OPĆE ODREDBE

(Sadržaj)

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se osnovne mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje duhanovog štitastog moljca -Bemisia tabaci Gennadius(u daljnjem tekstu: štetni organizam) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), daju se osnovni podaci o štetnom organizmu, određuje se kontrolisano područje i metode pregleda bilja u svrhu utvrđivanja prisustva/odsustva štetnog organizma i praćenja njegovog razvoja, prikupljanje i evidentiranje podataka, kontrole te izvještavanje sa ciljem osiguranja zdravlja bilja.

(Štetni organizam, simptomi zaraze, štete i biljke domaćini)

Član 2.

(1) Štetni organizam je iz porodiceAleyrodidae, insekt nalik leptiriću, bijele je boje, dužine do 1 mm (mužjaci su nešto manji). Tijelo i krila su prekriveni bijelim do slabo žućkastim voštanim prahom. Jaje je kruškoliko, oko 0,2 mm dugo, u početku bjeličasto, a postepeno postaje smeđe. Već nakon 12 sati od pojave, odrasli insekti kopuliraju. Ženka za svog 60-dnevnog života položi oko 160 jaja. Polaže ih u luku oko svog tijela, a jaja su širim krajem pričvršćena za podlogu. Embrionalni razvoj traje 5-9 dana ovisno od uslova, nakon čega iz jajeta izlazi larva. Larva je vrlo kratko pokretna, nakon čega se pričvrsti za list i ne kreće se. Prolazi kroz četiri razvojna stadija, od čega je četvrti stadij, tzv. "puparium", iz kojeg izlazi odrasli insekt.
(2) Tipični simptomi zaraze su pojava brojnih hlorotičnih pjega i medne rose na lišću i plodovima koje kasnije naseljavaju čađavice, uvijanje i žućenje listova, žućenje između nerava, pojava mozaika. Štete uzrokovane pojavom štetnog organizma su višestruke jer je izraziti polifag. Primarne štete nanosi u stadiju larve i imaga sisanjem biljnih sokova i sekundarne kao vektor velikog broja virusa koji uzrokuju oboljenja biljaka.
(3) Biljke domaćini štetnog organizma su:Lycopersicon lycopersicum(paradajz),Capsicum annum(paprika),Solanum melongena(patlidžan),Nicotiana spp. (duhan),Cucumis sativus(krastavac),Cucurbita pepo(tikvica),Cucurbita maxima(tikva),Poinsettia/Euphorbia pulcherrima(poinsecija, božićna zvijezda),Chrysanthemum spp. (hrizantema),Begonia sp. (begonija),Hybiscus sp. (hibiskus),Gerbera spp. (gerber) iGloxinia sp. (gloksinija) i korovi iz familija:Solanaceae(crna pomoćnica, kužnjak),Asteraceae(suncokret, gomoljasti suncokret, čičak),Brassicaceae, Convolvulaceae(slak,Ipomea sp.),Cucurbitaceae,Euphorbiaceae,Fabaceae,Lamiaceae(kadulja) iMalvaceae(sljezolika).

II. KONTROLISANO PODRUČJE, METODE I MJERE

(Kontrolisano područje i redovni pregledi bilja)

Član 3.

(1) Radi sprječavanja širenja štetnog organizma iz zaraženih područja utvrđenih Naredbom o proglašavanju područja zaraženim karantinskom štetočinom biljaBemisia tabaci(Gennadius) u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 51/09) (u daljnjem tekstu: Naredba) u nezaražena područja određuje se kontrolisano područje koje obuhvata:
1. zaražena područja iz Naredbe (žarišta zaraze) u poluprečniku od najmanje 1 km oko polja na kojem je utvrđena prisutnost štetnog organizma,
2. sigurnosna područja, tj. područja oko žarišta zaraze u poluprečniku od najmanje 5 km, a kada je potrebno i
3. zaštitni pojas, tj. područja oko žarišta zaraze i sigurnosnog područja u poluprečniku od najmanje 5 km, zavisno od opasnosti od daljnjeg širenja štetnog organizma.
(2) Radi sprječavanja širenja štetnog organizma u Federaciji BiH, vlasnici bilja, biljnih proizvoda i drugih regulisanih objekata (u daljnjem tekstu: vlasnici) iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika, poljoprivredni zavodi nadležni/ovlašteni za vršenje poslova obaveznog zdravstvenog pregleda usjeva za proizvodnju sjemena i objekata za proizvodnju sadnog materijala poljoprivrednog bilja iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika (u daljnjem tekstu: zavodi) i kantonalne poljoprivredne izvještajno-prognozne službe u Federaciji (u daljnjem tekstu: kantonalne IPS) nadležne za vršenje izvještajno-prognoznih poslova, stalno nadziru bilje redovnim pregledima na mjestima proizvodnje u svim područjima u kojima se proizvode ili rastu biljke domaćini iz člana 2. stav 3. ovog pravilnika.
(3) Redovnim pregledom bilja prikupljaju se i evidentiraju podaci o prisustvu štetnog organizma ili njegovom odsustvu, praćenju pojave i razvoju štetnog organizma. Smatra se da su pregledi bilja redovni ako se na osnovu njih može utvrditi prisustvo/odsustvo štetnog organizma i sprječiti njegovo širenje provođenjem propisanih mjera.

(Metode pregleda bilja i prikupljanja štetnog organizma)

Član 4.

(1) U svim proizvodnim područjima, a naročito u kontrolisanom području, vlasnici, zavodi i kantonalne IPS vrše redovne preglede metodom pregledavanja pojedinačnih cijelih biljki, naličja listova, metodom otresanja biljki i postavljanjem (vješanjem) žutih ljepljivih ploča te drugih odgovarajućih mamaca. Žute ljepljive ploče postavljaju se u obliku mreže, u pravilnim razmacima, tako da njihov donji rub uvijek bude u visini vršnih dijelova biljaka. Broj žutih ljepljivih ploča i druge metode ulova štetnog organizma određuju se kantonalnim programom izvještajno-prognoznih poslova, u zavisnosti od uslova uzgoja bilja na određenom lokalitetu i karakteristika proizvodnog odnosno kontrolisanog područja.
(2) Postavljati i uklanjati ploče i obavljati bilo koju drugu radnju u vezi s njima mogu službenici zavoda, kantonalnih IPS i nadležni poljoprivredni inspektori. Postavljati ploče mogu i vlasnici koji su obavezni o tome upoznati službenike zavoda odnosno kantonalnih IPS koji ploče uklanjaju, pregledavaju, bilježe podatke i vode evidencije.
(3) Ako vlasnici, službenici zavoda ili službenici kantonalnih IPS prilikom vršenja redovnih pregleda na bilju uoče simptome zaraze ili posumnjaju na pojavu štetnog organizma u područjima u kojima prethodno nije utvrđeno njegovo prisustvo, obavezni su o tome odmah, na najbrži način, obavijestiti nadležnog kantonalnog poljoprivrednog inspektora. Kantonalni poljoprivredni inspektor o tome odmah obavještava Federalnu upravu za inspekcijske poslove - Inspektorat poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: Federalna inspekcija) i Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo). Federalno ministarstvo o pojavi pismeno obavještava Upravu Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja (u daljnjem tekstu: Uprava BiH), a organizacije, servise i vlasnike bilja iz tih područja na prikladan način.
(4) Kada nadležni poljoprivredni inspektor dobije obavijest iz stava 3. ovog člana ili prilikom vršenja inspekcijske kontrole zdravstvenog stanja bilja uoči simptome ili posumnja na zarazu, uzima službeni uzorak i dostavlja ga na testiranje u laboratorij Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo, Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar i/ili Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (u daljnjem tekstu: nadležna/ovlaštena laboratorija). Testiranje se vrši u skladu sa dijagnostičkim protokolom iz PM 7/35 (1)Bemisia tabaci. Bulletin OEPP/EPPO Bulletin34, 281-288.
(5) Nadležna/ovlaštena laboratorija nakon obavljenog testiranja izdaje nalaz na način i sa podacima propisanim Pravilnikom o