Na osnovu člana 17. stav 2. i člana 72. Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 139. sjednici održanoj 14. decembra 2010. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O JESTIVIM BILjNIM ULjIMA, JESTIVIM BILjNIM MASTIMA I MAJONEZAMA

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 21 od 22 marta 2011, 37/11)

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

Pravilnikom o jestivim biljnim uljima, jestivim biljnim mastima i majonezama (u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređuju se proizvodni i tržišni standardi za jestiva biljna ulja, jestive biljne masti, majoneze, umake, preljeve i salate (u daljnjem tekstu: proizvodi) koji se nalaze na tržištu Bosne i Hercegovine.

(Izuzeće)

Član 2.

Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na jestivo maslinovo ulje i jestive životinjske masti.

(Pakovanje)

Član 3.

(1) Proizvodi se stavljaju na tržište samo u originalnoj ambalaži od materijala koji su u skladu s posebnim propisima o artiklima u kontaktu s hranom i koji osigurava očuvanje kvaliteta proizvoda do momenta otvaranja u roku upotrebe.
(2) Jestiva biljna ulja i jestive biljne masti mogu se naći na tržištu i u rinfuzi, odnosno u cisternama, ako su namijenjeni kao sirovina za daljnju preradu.

(Deklariranje)

Član 4.

Deklariranje upakovanih proizvoda namijenjenih krajnjem potrošaču propisano je Pravilnikom o općem deklariranju ili označavanju upakovane hrane ("Službeni glasnik BiH", broj 87/08) te odredbama ovog pravilnika.

(Aditivi)

Član 5.

(1) Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati aditivi u skladu s Pravilnikom o uslovima upotrebe prehrambenih aditiva u hrani namijenjenoj u ishrani ljudi ("Službeni glasnik BiH", broj 83/08) izuzev stava (2) ovog člana.
(2) Dodavanje aditiva nije dozvoljeno u jestivom hladno presovanom biljnom ulju.

(Arome)

Član 6.

Proizvodima se tokom proizvodnje mogu dodavati prirodne arome i njihovi identični sintetski ekvivalenti i druge sintetske arome u skladu s posebnim propisom o aromama.

(Mjeriteljski zahtjevi)

Član 7.

Netokoličina, dozvoljena odstupanja, te način označavanja netokoličine za proizvode mora biti u skladu s posebnim mjeriteljskim zahtjevima koji važe za upakovane proizvode.

DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE

POGLAVLjEI. JESTIVA BILjNA ULjA

(Definicija)

Član 8.

Jestiva biljna ulja su prehrambeni proizvodi koji su sastavljeni primarno od glicerida masnih kiselina dobivenih samo iz biljnih izvora, koji u manjim količinama mogu sadržavati i druge lipide kao što su fosfolipidi, od nesaponifirajućih sastavnih dijelova i od slobodnih masnih kiselina koje se javljaju prirodno u mastima ili ulju.

(Razvrstavanje jestivih biljnih ulja)

Član 9.

S obzirom na tehnološki postupak, jestiva biljna ulja se razvrstavaju na:
a) jestivo rafinirano biljno ulje;
b) jestivo nerafinirano biljno ulje;
c) jestivo hladno presovano biljno ulje.

(Jestivo rafinirano biljno ulje)

Član 10.

(1) Jestivo rafinirano biljno ulje je ulje koje je dobiveno postupkom rafinacije iz jedne ili više vrsta sirovog ulja proizvedenih iz sirovina naznačenih u članu 14. ovog pravilnika.
(2) Jestivo rafinirano biljno ulje na tržištu se javlja kao:
a) jestivo rafinirano biljno ulje s naznakom sirovine, proizvedeno isključivo od jedne vrste sirovine (npr. jestivo rafinirano suncokretovo ulje);
b) jestivo rafinirano biljno ulje bez naznake sirovine proizvedeno od jedne ili više vrsta ulja;
c) jestivo rafinirano biljno ulje s procentom (%) vrste ulja (npr. jestivo rafinirano biljno ulje sa 60% ulja kukuruznih klica).

(Jestivo nerafinirano biljno ulje)

Član 11.

Jestivo nerafinirano biljno ulje je nerafinirano ulje dobiveno mehaničkim procesom (npr. presovanjem) uz upotrebu toplote, prečišćeno isključivo pranjem vodom, taloženjem, filtracijom i centrifugiranjem.

(Jestivo hladno presovano biljno ulje)

Član 12.

Jestivo hladno prešano biljno ulje je nerafinirano ulje dobiveno isključivo mehaničkim procesom (npr. presovanjem) bez upotrebe toplote, prečišćeno pranjem vodom, taloženjem, filtracijom i centrifugiranjem.

(Miješano jestivo biljno ulje)

Član 13.

(1) Miješano jestivo biljno ulje dobiva se miješanjem jestivog rafiniranog biljnog ulja, jestivog nerafiniranog biljnog ulja ili jestivog hladno presovanog biljnog ulja.
(2) Miješano jestivo biljno ulje mora biti označeno kao "mješavina jestivog rafiniranog biljnog ulja ili jestivog nerafiniranog biljnog ulja ili jestivog hladno presovanog biljnog ulja".

(Vrste ulja)

Član 14.

Na osnovu sirovine, jestiva biljna ulja dijele se na:
a) arašidovo ulje: ulje dobiveno od plodova arašida (Arachis hypogaea L.);
b) babasu ulje: ulje dobiveno od koštice različitih vrsta babasu palmi (Orbignya oleifera B., Orbignya huebneri B., Orbignya martiana B.R);
c) tikvino ili bučino ulje: ulje dobiveno od sjemenki tikve ili buče (Cucurbita pepo L.);
d) jestivo pamukovo ulje: ulje koje se dobiva od sjemenki različitih vrsta pamuka (Gossypium spp.);
e) kokosovo ulje: ulje dobiveno od kokosovog oraha (Cocos nucifera L.);
f) palmino ulje: ulje dobiveno od mesnatog dijela (mezokarpa) ploda uljane palme (Elaeis guineensis Jacq.);
g) palmin olein: tekuća frakcija koja se dobiva iz palminog ulja;
h) palmin superolein: tekuća frakcija koja se dobiva iz palminog ulja, proizvedena specijalno kontroliranim procesom kristalizacije s jodnim brojem 60 ili više.
i) palmin stearin: visoko topiva frakcija koja se dobiva iz palminog ulja;
j) sezamovo ulje: ulje dobiveno od sjemenki sezama (Sesamum indicum L.);
k) sojino ulje: ulje dobiveno iz sjemena plodova soje (Glycine max /L./ Mer.);
l) suncokretovo ulje: ulje dobiveno iz sjemenki suncokreta (Helianthus annuus L.);
m) suncokretovo ulje s visokim sadržajem oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorta suncokreta s visokim sadržajem oleinske kiseline (sjemeHelianthus annuus L.);
n) suncokretovo ulje sa srednjim sadržajem oleinske kiseline: ulje dobiveno od sjemenki sorta suncokreta sa srednjim sadržajem oleinske kiseline (Helianthus annuus L.);
o) ulje iz grožđanih koštica: ulje koje se dobiva od koštica grožđa (Vitis vinifera L.);
p) ulje od kukuruznih klica: ulje dobiveno od klica kukuruza (Zea mays L.);
q) ulje od uljane repice: ulje dobiveno iz sjemena sljedećih vrsta uljanih repica (Brassicca napus L., Brassicca campestris L., Brassicca juncea L. i Brassicca tourneforti L.);
r) ulje od uljane repice s niskim udjelom eruka kiselina: ulje dobiveno iz sjemena sljedećih vrsta uljanih repica (Brassicca napus L., Brassicca campestris L., Brassicca juncea L.), to ulje ne smije sadržavati više od 2% eruka kiselina;
s) ulje palminih koštica: ulje dobiveno od koštica ploda uljane palme (Elaeis guineensis Jacq.);
t) ulje slačice: ulje dobiveno od sjemena bijele slačice (Sinapis alba L. iliBrassicca hirta Moench), odnosno sjemena smeđe slačice (Brassicca juncea /L./ Czern. i Coss.), odnosno sjeme crne slačice (Brassicca nigra /L./ Koch);
: