Na osnovu člana 15. stav 2. Zakona o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine, na 3. sjednici održanoj 7. marta 2012. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O IMPLEMENTACIJI PROGRAMA NADGLEDANjA AVIJARNE INFLUENCE KOD PERADI I DIVLjIH PTICA

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 4 od 21 januara 2013)

(Svrha donošenja i područje primjene)

Član 1.

U skladu s ovim Pravilnikom Ured za veterinarstvo BiH, u saradnji s nadležnim organima entiteta preduzima smjernice za provođenje nadzora i lova divljih ptica, te ostvaruje saradnju s ostalim relevantnim organizacijama da bi se osiguralo hitno i efikasno izvještavanje nadležnih organa odgovornih za provođenje ovog Pravilnika, o bilo kakvom izrazito povećanom broju smrtnih slučajeva ili značajnijih izbijanja bolesti kod domaćih i divljih ptica, a posebno kod vodenih divljih ptica.

(Nadležni organi)

Član 2.

Nadležni organi za provođenje ovog Pravilnika su:
a) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine - Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ured);
b) Nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine - su nadležni organi definirani Zakonom o veterinarstvu ("Službene novine Federacije BiH", broj 46/00), Zakonom o veterinarstvu u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik RS", broj 42/08) i Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 34/02) u slučaju Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt BiH);
c) Nadležni veterinarski inspekcijski organi - su nadležni organi definirani Zakonom o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 62/05) i Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik RS", broj 74/10) i Zakonom o inspekcijama Brčko Distrikta BiH ("Službeni glasnik BD BiH", broj 24/08).

(Definicije)

Član 3.

Na ovaj Pravilnik se odnose definicije utvrđene članom 2. Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10).

(Postupak u slučaju obavijesti o pojavi bolesti ili povećane smrtnosti kod divljih ptica)

Član 4.

(1) U slučaju bilo kakve obavijesti o izrazito povećanom broju smrtnih slučajeva ili značajnijih izbijanja bolesti kod divljih ptica, a posebno kod vodenih divljih ptica i kada ne postoji jasan uzrok bolesti, nadležni veterinarski inspektor dužan je narediti i nadzirati:
a) uzimanje odgovarajućih uzoraka od mrtvih ptica i ukoliko je moguće od drugih ptica koje su bile u kontaktu s mrtvim pticama;
b) podvrgavanje uzetih uzoraka laboratorijskim testovima za otkrivanje virusa avijarne influence.
(2) Postupak uzimanja uzoraka i testiranja naveden u stavu (1) ovog člana treba biti izveden u skladu s PoglavljimaII. doVIII. Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 74/10), (u daljnjem tekstu: Dijagnostički priručnik).

(Program nadzora)

Član 5.

Program nadzora avijarne influence kod peradi i divljih ptica donosi Ured, na osnovu člana 4. Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10), a u skladu sa smjernicama navedenim u PrilozimaI. iII. ovog Pravilnika.

(Način prijavljivanja)

Član 6.

Prijavljivanje bolesti se vrši u skladu s Odlukom o zaraznim bolestima životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03), te se na taj način osigurava prijavljivanje svih negativnih i pozitivnih rezultata seroloških i virusoloških istraživanja avijarne influence, koji su dobijeni u sklopu programa nadzora avijarne influence kod peradi i divljih ptica.

(Prilozi Pravilnika)

Član 7.

PriloziI. iII. štampani su uz ovaj Pravilnik i čine njegov sastavni dio.

(Stupanje na snagu)

Član 8.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a primjenjivat će se od 01.01.2013. godine.
VM broj 238/12
7. marta 2012. godine Sarajevo
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda, s. r.
PRILOGI.
Smjernice za implementaciju programa nadzora avijarne influence kod peradi
1. Ciljevi programa nadzora
Cilj programa nadzora avijarne influence kod peradi je da se utvrdi cirkulacija virusa u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10), godišnjim otkrivanjem kroz aktivni nadzor:
a) nisko patogena influenca ptica (NPIP) podtipova H5 i H7 kod domaće peradi (Galliformes) (posebno pilića, ćurki, kokoši, fazana, jarebica, prepelica i nojevki);
b) NPIP podtipova H5 i H7 i visoko patogena influenca ptica (VPIP) kod domaće vodene peradi (posebno pataka, gusaka i divljih pataka radi obnavljanja populacije pernate divljači).
2. Metoda nadzora
Uzimanje uzoraka i serološko testiranje u farmama peradi se izvodi s ciljem otkrivanja prisutnosti antitijela na avijarnu influencu, a kako je navedeno u Pravilniku o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica ("Službeni glasnik BiH", broj 35/10).
Smjernice aktivnog nadzora navedene u ovom Pravilniku dopunjuju postojeće sisteme ranog otkrivanja u BiH, na način propisan u Dijagnostičkom priručniku, te se posebno odnosi za one koji se izvode na farmama s većim rizikom za nastanak avijarne influence.
Glavne međunarodno priznate metode koje se mogu koristiti za nadzor bolesti životinja su:
(a) nadzor koji se zasniva na analizi rizika (Risk-Based Surveillance - RBS, u daljnjem tekstu:RBS); i
(b) nadzor koji se zasniva na reprezentativnom uzimanju uzoraka.
2.1. Nadzor koji se zasniva na analizi rizika RBS je glavni metod izvođenja nadzora avijarne influence na usmjeren, ekonomski prihvatljiv način i treba ga uzimati kao metod izbora kada god je to moguće. U slučaju korištenja ove metode za nadzor bolesti, Ured u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, utvrđuje relevantne puteve rizika za infekciju jata ptica i okvir uzimanja uzoraka s farmi koje su prepoznate kao farme s većim rizikom nastanka infekcije avijarne influence.
Osnovni kriteriji i faktori rizika navedeni su u Odjeljku 4.1., i predstavljaju pokazatelje kako treba usmjeriti uzimanje uzoraka i vršiti testiranje uzoraka određenih vrsta peradi i proizvoda od peradi u različitim vrstama gazdinstava.
Ostali kriteriji i faktori rizika zavise o pojedinačnoj situaciji zdravlja životinja, te ih je potrebno posebno razmotriti i različito mjeriti.
2.2. Nadzor baziran na reprezentativnom uzimanju uzoraka
Ukoliko nema mogućnosti za provođenje procjene puteva rizika koja je zasnovana na dovoljno jakim naučno utemeljenim dokazima, nadzor se provodi na osnovu šeme reprezentativnog uzimanja uzoraka. Broj farmi peradi s kojih je potrebno uzeti uzorke mora odgovarati broju uzoraka navedenom u Tab. 1. i 2. koji se nalaze u PriloguI. ovog Pravilnika, u zavisnosti o vrsti peradi.
Uzimanje seroloških uzoraka za testiranje na avijarnu influencu je potrebno provesti na cijeloj teritoriji BiH, tako da se ti uzorci mogu smatrati reprezentativnim za cijelu zemlju.
3. Ciljne populacije
U program nadzora je uključeno uzimanje uzoraka sljedećih vrsta peradi i proizvoda od peradi:
a) koke nesilje;
b) koke nesilje - koje se slobodno drže;
c) pilići za uzgoj;
d) ćurke za uzgoj;
e) patke za uzgoj;
f) guske za uzgoj;
g) tovne ćurke;
h) tovne patke;
i) tovne guske;
j) gojena pernata divljač (Galliformes), pogotovo odrasle ptice kao što su ptice za uzgoj;
k) gojena pernata divljač (vodena divljač);
l) nojevke.
Bez obzira na navedeno, u sljedećim specifičnim vanrednim uslovima, sljedeće vrste peradi također mogu biti uključene u program nadzora:
m) brojleri, ali samo u slučaju:
(i) da su uzgajani u značajnijem broju u slobodnom prostoru; i
(ii) da se smatra da imaju veći rizik od infekcije avijarne influence;
n) dvorišna jata: generalno imaju manju ulogu u kruženju virusa i njegovom širenju, te uzimanje njihovih uzoraka iziskuje veća materijalna sredstva, međutim, dvorišna jata mogu imati veći rizik od infekcije avijarne influence zbog mnogobrojnosti, blizine komercijalnim farmama za uzgoj peradi, uključenosti u lokalnu ili regionalnu trgovinu i ostalim kriterijima i faktorima rizika kao što je navedeno u Odjeljku 4.1.
: