PRAVILNIK

O GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJE ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA U VAZDUH

(Objavljeno u "Sl. glasniku Brčko Distrikta", br. 30 od 09 oktobra 2006, 18/11)

I- OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

Radi smanjenja zagađenosti vazduha i zaštite vazduha od zagađenja, ovim Pravilnikom se propisuju granične vrijednosti emisije zagađujućih materija u vazduhu, određuju mjere za zaštitu vazduha od zagađenja (emisije) i mjere za otklanjanje uzroka štetnog djelovanja zagađenog vazduha (imisije) na zdravlje stanovnika i očuvanje vrijednosti životne okoline.

(Definicije pojmova)

Član 2.

1) "zagađeni vazduh", u smislu ovog Pravilnika podrazumijeva vazduh koji sadrži materije štetne za čovjekov organizam, floru, faunu, prirodu i čovjekovim radom stvarana dobra, u količinama i koncentracijama iznad količina sadržanih u čistom vazduhu, te iznad granica propisanih ovim Pravilnikom.
2) "otpadni gasovi" znače gasovita ispuštanja koja sadrže čvrste, tečne ili gasovite emisije; nivoi njihovog volumetrijskog protoka se izražavaju u kubnim metrima po satu na standardnoj temperaturi (273 K) i pritisku (101,3 kPa) nakon korekcije za sadržaj vodene pare, u daljnjem tekstu (m3h);
3J "granična vrijednost emisije" znači: količ inu supstanci ispod koje se nalaze vrijednosti koje su sadržane u ispusnom gasu iz industrijskih pogona i koje se mogu ispuštati u vazduh u toku datog perioda; izračunava se u smislu mase po zapremini otpadnih gasova izraženo u mg/m3.

(Subjekti)

Član 3.

Imaoci objekata i uređaja koji su potencijalni zagađivači vazduha (u daljnjem tekstu: izvori zagađivanja vazduha) obavezni su se pridržavati odredaba ovog Pravilnika.
Imaocima izvora zagađivanja vazduha smatraju se u smislu ovog Pravilnika subjekti koji imaju pravo upravljanja, raspolaganja i korištenja nad izvorima zagađivanja vazduha i građanskopravna lica i građani koji imaju pravo svojine i pravo korištenja nad izvorima zagađivanja vazduha.

(Izvori zagađivanja)

Član 4.

Objektima i uređajima koji u smislu ovog Pravilnika mogu biti izvori zagađivanja vazduha smatraju se:
- energetski objekti, toplane i termoelektrane,
- industrijski objekti i zanatske radionice,
- kotlovnice centralnog grijanja,
- saobraćajna i transportna sredstva,
- individualna i etažna kućna ložišta,
- odlaganje i spaljivanje otpadaka,
- otvorene kanalizacije i kanalizacije otpadnih voda,
- transport materijala, koji mogu izazvati zagađivanje vazduha,
- priprema materijala pri gradnji, građevinskim radovima i rušenje objekata,
- zaprašivanje poljoprivrednog zemljišta i ostalih područja pesticidima, herbicidima, insekticidima i vještačkim i prirodnim đubrivima.

(Provjera i praćenje emisije)

Član 5.

Provjera i praćenje emisije vrši se u cilju dokazivanja da postrojenje zadovoljava granične vrijednosti emisije propisane ovim pravilnikom.

(Metode provjere emisije)

Član 6.

Za provjeru emisije koriste se metode date bosanskohercegovačkim standardima - BAS.
Ukoliko neke vrste mjerenja nisu obuhvaćene standardima iz stava 1. ovog člana primjenjivat će se drugi svjetski priznati standardi za metode provjere i praćenja emisije koji daju paralelne rezultate mjerenja.

(Praćenje emisije)

Član 7.

Praćenje emisije može se vršiti kontinuiranim mjerenjima automatskom opremom ili povremenim uzorkovanjem i analizom uzoraka ispušnih gasova.

(Objekti na koje se odnose mjere zaštite)

Član 8.

Mjere za zaštitu vazduha od zagađivanja propisane ovim Pravilnikom primjenjuju se, kako na postojeće objekte i uređaje navedene u članu 4., tako i na izgradnju novih objekata, uređaja, postrojenja ili objekata.

(Načini zaštite)

Član 9.

Zaštita vazduha od zagađivanja ostvaruje se: 1. Propisivanjem granične vrijednosti zagađujućih materija u vazduh,
2. Propisivanjem i utvrđivanjem maksimalne emisije za pojedine zagađivače,
3. Otklanjanje uzroka i smanjenja zagađenja vazduha mjerama smanjenja emisije, prevencije, asanacije i prestankom rada zagađivača.
II- GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJE

(Vrste zagađujuć ih materija)

Član 10.

Granične vrijednosti emisija zagađujucih materija u vazduhu iz industrijskih stacionarih izvora zagađivanja obuhvataju granične vrijednosti, i to:
1) anorganskih polutanata;
2) kancerogenih polutanata,
3) organskih polutanata.
Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na emisije nastale spaljivanjem goriva i otpada.

(Postrojenja)

Član 11.

Granične vrijednosti emisije utvrđene ovim pravilnikom odnose se na stacionarni rad postrojenja. Ove vrijednosti se ne odnose na startovanje ili zaustavljanje rada postrojenja, kao ni druge slučajeve nestacionarnog rada koji su primjereni datom tipu industrijskog postrojenja.
Koncentracije zagađujućih materija u ispusnim plinovima ne smiju se smanjivati razrjeđivanjem dimnih gasova. U slučaju iz stava 2. ovog člana, kod provjere emisije izmjerene koncentracije vrijednosti treba preračunati na one koje bi bile da nema razrjeđivanja ispusnih gasova.

(Ispusni gasovi)

Član 12.

Ispusni gasovi se ispuštaju na kontrolisan način putem dimnjaka. Ekološkom dozvolom određuju se uslovi ispuštanja. Pri određivanju visine dimnjaka mora se uzeti u obzir zagađenost vazduha prouzrokovana radom drugih izvora zagađivanja datog postrojenja, emisija postrojenja za koji se određuje visina dimnjaka, kao i potreban kapacitet atmosfere za izgradnju drugih izvora zagađivanja vazduha na datom području.

(Priključci za monitoring emisije)

Član 13.

Pri projektovanju industrijskog postrojenja moraju se predvidjeti priključci za monitoring emisije, kao i obezbjediti uslovi za pravilno mjerenje emisije.
III- OGRANIČENjE EMISIJE ANORGANSKIH POLUTANATA

(Granične vrijednosti za praškaste anorganske polutante)

Član 14 .

Granične vrijednosti emisije za praškaste anorganske polutante iznose:
Iklasa štetnosti
Kadmij i njegovi spojevi, izraženi kaoCdpri masenom od 1g/h ili protoku
Ziva i njeni spojevi, izraženi kaoHg
Vanadij i njegovi spojevi, izraženi Više kaoV
Kobaft i njegovi spojevi, izraženi kaoCo0,2 mg/m3
Nikal i njegovi spojevi, izraženi kaoNi
Hrom i njegovi spojevi, izrazeni kaoCr
IIklasa štetnosti
Talij i njegovi spojevi, izraženi kao TI pri masenom do 5g/h ili više
Arsen i njegovi spojevi, izraženi kaoAs
Selen i njegovi spojevi, izraženi kaoSe1,0 mg/m3
Telur i njegovi spojevi, izraženi kao Te
Olovo i njegovi spojevi, izraženi kaoPb
IIIklasa štetnositi

Antimon i njegovi spojevi, izraženi kaoSb

Bakar i njegovi spojevi, izraženi kaoCupri masenom od 25 g/h i više

Cijanidi lahko topivi (npr. NaCN) izraženi kaoCN5 mg/m3

Fluoridi lahko topivi, izraženi kaoF

Kositar i njegovi spojevi, izraženi KaoSn

Mangan i njegovi spojevi, izraženi kaoMn

Platina i njegovi spojevi, izraženi kaoPt

Paladij i njegovi spojevi, izraženi kaoPd

Rodij i njihovi spojevi, izraženi kaoRh

Cink i njegovi spojevi, izraženi kaoZn

Silicijev dioksid i njegovi spojeviSiO2

(Klase štetnosti)

Član 15.

Granične vrijednosti emisije iz člana 14. ovog Pravilnika vrijede za sve emisije anorganskih polutanata u plinovitom, tečnom i čvrstom stanju iz iste klase štetnosti.
Ako otpadni plinovi sadrže polutante iz različitih klasa štetnosti, za svaku se supstancu primjenjuje GVE propisana u članu 14. ovog Pravilnika, a emisija ne smije prekoračiti slijedeće vrijednosti :
IzIiIIklase štetnosti 1 mg/m3
IzIiIIIklase štetnosti 5 mg/m3
IzIIiIIIklase štetnosti 5 mg/m3
Granične vrijednosti emisije za anorganske polutante u plinovitom stanju ili stanju pare iznose:
Iklasa štetnosti
Arsen-hidrid pri masenom protoku
Živine pare od 10 g/h ili više
Fluor
Fosfor-hidrid 1 mg/m3
IIklasa štetnosti
Hlorcijan pri masenom protoku
Fozgen od 50 g/h ili više
Hor-dioksid
Brom i njegovi spojevi
Hlor 5 mg/m3
Sumporovodik
IIIklasa štetnosti
Hidrogen cijanid pri masenom protoku
Fluor i njegovi spojevi izražen kao HF od 300 g/h ili više
Hidrogen hlorid 30 mg/m3
IVklasa štetnosti
Oksidi sumpora (sumpor-dioksid, pri masenom protoku
sumpor-trioksid), izraženi kao sumpor- od 5000 g/h ili više
-dioksid ,Oksidi nitrogena (nitrogen-monoksid i
nitrogen-dioksid),