PRAVILNIK

O ELEMENTIMA I KONTROLI MARGINE SOLVENTNOSTI DRUŠTAVA ZA OSIGURANjE

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 103 od 6. novembra 2012)

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

(1) Ovim pravilnikom uređuju se način obračuna margine solventnosti, kao i oblik, sadržaj, rokovi i način izvještavanja Agencije za osiguranje Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija).

II- NAČIN OBRAČUNA MARGINE SOLVENTNOSTI

Član 2.

Margina solventnosti obračunava se odvojeno za poslove u vrstama životnih, poslove u vrstama neživotnih osiguranja i poslove reosiguranja.

Član 3.

(1) Margina solventnosti za poslove u vrstama neživotnih osiguranja i poslove reosiguranja obračunava se primjenom premijskog indeksa ili indeksa šteta i jednaka je većem rezultatu.
(2) Izuzetno, u slučaju kada je obračunata margina solventnosti posljednjeg dana tekućeg izvještajnog perioda manja od obračunate margine solventnosti posljednjeg dana prethodnog izvještajnog perioda, margina solventnosti mora biti najmanje jednaka obračunatoj margini solventnosti prethodnog izvještajnog perioda pomnoženoj sa koeficijentom, koji se obračunava kao količnik rezervi za štete u samopridržaju na posljednji dan tekućeg izvještajnog perioda i rezervi za štete u samopridržaju na posljednji dan prethodnog izvještajnog perioda, pri čemu koeficijent ne smije biti veći od 1 (jedan).
(3) Margina solventnosti dobijena na način iz stava 2. ovog člana ne može biti manja od margine solventnosti obračunate u skladu sa stavom 1. ovog člana.

Član 4.

(1) Obračun margine solventnosti primjenom premijskog indeksa zasnovan je na premijskom osnovu.
(2) Premijski osnov predstavlja iznos koji odgovara većem od sljedeća dva iznosa, i to:
a) iznosu bruto fakturisane premije za posljednjih dvanaest mjeseci koji uključuje premiju primljenu u reosiguranje i saosiguranje, umanjenoj za premiju za nepotrošeno vrijeme osiguranja kod storniranih polisa u toku posljednjih dvanaest mjeseci, pri čemu se bruto fakturisana premija osiguranja kod vrsta osiguranja iz člana 2. t. 11, 12. i 13.Odluke o vrstama osiguranja ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 57/06) povećava za 50%, ili
b) iznosu mjerodavne premije za posljednjih dvanaest mjeseci, odnosno iznosu bruto fakturisane premije za posljednjih dvanaest mjeseci koji uključuje premiju primljenu u reosiguranje i saosiguranje, umanjenu za premiju za nepotrošeno vrijeme osiguranja kod storniranih polisa u tom periodu i za prenosnu premiju na kraju tog perioda, a uvećanu za prenosnu premiju na početku tog perioda, pri čemu se mjerodavna premija osiguranja kod vrsta osiguranja iz člana 2. t. 11, 12. i 13. Odluke o vrstama osiguranja povećava za 50%.
(3) Iznos premijske osnove do 100.000.000 KM množi se sa 0,18, a drugi dio, odnosno preostali iznos množi se sa 0,16, a zatim se ovako dobijeni umnošci saberu.
(4) Dobijeni rezultat, odnosno zbir umnožaka iz stava 3. ovog člana množi se koeficijentom, koji se obračunava kao količnik:
a) iznosa ukupno likvidiranih šteta u samopridržaju u posljednjih 36 mjeseci, uvećanog za iznos troškova u vezi sa rješavanjem i isplatom šteta i iznos rezervi za štete u samopridržaju na kraju tog perioda, a umanjenog za iznos rezervi za štete u samopridržaju na početku tog perioda i iznos naplaćenih regresa (u daljem tekstu: mjerodavne štete, neto od reosiguranja) i
b) iznosa ukupno likvidiranih šteta u posljednjih 36 mjeseci, uvećanog za iznos troškova u vezi s rješavanjem i isplatom šteta i iznos bruto rezervi za štete na kraju posmatranog perioda, a umanjenog za iznos bruto rezervi za štete na početku tog perioda i iznos naplaćenih regresa (u daljem tekstu: mjerodavne štete).
(5) Ako je količnik mjerodavnih šteta, neto od reosiguranja i mjerodavnih šteta za posljednjih 36 mjeseci manji od 0,5, onda se za obračun koristi koeficijent 0,5.

Član 5.

(1) Obračun mar gi ne sol vent no sti pri mje nom indeksa šte ta zasno van je na pro sječ nom izno su mje rodav nih šteta za posljednjih 36 mjeseci, odnosno 84 mjeseca za društva za osiguranje koja isključivo, odnosno u većem dijelu pokrivaju rizike kredita, grada, mraza ili drugih vremenskih nepogoda, a uključujući parametre obračuna mjerodavnih šteta po osnovu primljenih reosiguranja i saosiguranja.
(2) Prosječan iznos mjerodavnih šteta za posljednjih 36 mjeseci, odnosno 84 mjeseca za društva za osiguranje koja isključivo, odnosno u većem dijelu pokrivaj u rizike kredita, grada, mraza ili drugih vremenskih nepogoda predstavlja aritmetičku sredinu dvanaestomjesečnih iznosa mjerodavnih šteta.
(3) Obračun prosječnog iznosa mjerodavnih šteta za vrste osiguranja iz člana 2. t. 11, 12. i 13. Odluke o vrstama osiguranja zasnovana je na povećavanju za 50% svih parametara obračuna mjerodavnih šteta.
(4) Prosječan iznos mjerodavnih šteta do 70.000.000 KM množi se sa 0,26, a preostali iznos množi se sa 0,23, a zatim se ovako dobijeni umnošci saberu.
(5) Dobijeni rezultat, odnosno zbir umnožaka iz stava 4. ovog člana množi se koeficijentom koji se obračunava kao količ nik izno sa mje rodav nih šte ta, neto od reo si guranja i mjerodavnih šteta, za posljednjih 36 mjeseci.
(6) Ako je količnik mjerodavnih šteta, neto od reosiguranja i mjerodavnih šteta za posljednjih 36 mjeseci manji od 0,5, onda se pri obračunu koristi koeficij ent 0,5.

Član 6.

(1) Izuzetno, margina solventnosti za zdravstvena osiguranja, za koja su tehničke osnove osiguranja slične tehničkim osnovima za životna osiguranja, odgovara trećini margine solventnosti obračunate u skladu sa odredbama čl. 4. i 5. ovog pravilnika i jednaka je većem dobijenom iznosu, ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) premije osiguranja izračunavaju se aktuarskim metodama na osnovu tablica,
b) društvo za osiguranje za ova osiguranja oblikuje posebne rezerve za starost,
v) premije osiguranja sadrže doplatak za sigurnost na pre mi ju,
g) društvo za osiguranje može otkazati ugovor o osiguranju najkasnije prije isteka treće godine osiguranja i
d) ugovorom o osiguranju predviđena je mogućnost povećanja premije ili smanjenje obaveza društva za osiguranje.
(2) Obračunati veći iznos margine solventnosti iz stava 1. ovog člana sabira se većim iznosom margine solventnosti obračunatim u skladu sa odredbama člana 4., odnosno člana 5. ovog pravilnika.

Član 7.

Odred be čl. 4, 5. i 6. ovog pravilnika shodno se primjenjuju na društva za uzajamno osiguranje.

Član 8.

(1) Margina solventnosti za poslove u vrstama životnih osiguranja obračunava se kao zbir rezultata izračunatih na način propisan u ovom članu.
(2) Prvi rezultat obračunava se tako da se iznos matematičke rezerve na posljednji dan tekućeg izvještajnog perioda množi sa 0,04, a zatim i koeficij entom koji se dobij a kao količnik matematičke rezerve umanjene za dio predan u reosiguranje (u daljem tekstu: matematička rezerva, neto od reosiguranja) na posljednji dan tekućeg izvještajnog perioda i matematičke rezerve, na posljednji dan tekućeg izvještajnog perioda.
(3) Ako je koe fi ci jent dobi jen iz količ ni ka mate matičke rezerve, neto od reosiguranja i matematičke rezerve manji od 0,85, onda se za obračun koristi koeficijent 0,85.
(4) Drugi rezultat se obračunava samo za osiguranja kod kojih rizičan kapital (razlika između osigurane sume za slučaj smrti i matematičke rezerve, uključujući i rizičan kapital pokriven reosiguranjem - u daljem tekstu: rizični kapital) nije negativan, i to tako da se iznos rizičnog kapitala na posljednji dan tekućeg izvještajnog perioda množi koeficijentom dobijenim iz količnika rizičnog kapitala umanjenog za rizičan kapital pokriven reosiguranjem (u daljem tekstu: rizičan kapital, neto od reosiguranja) na posljednji dan tekućeg izvještajnog perioda i rizičnog kapitala na posljednji dan tekućeg izvještaj nog peri oda.
(5) Ako je koeficijent dobijen iz količnika rizičnog kapitala, neto od reosiguranja i rizičnog kapitala manji od 0,5, onda se za obračun koristi koeficijent 0,5.
(6) Rezultat dobij en u skladu sa st. 4. i 5. ovog člana množi se:
a) koeficijentom