Na osnovu člana 47. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 12/10) i člana 82. stav 2. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 118/08, 11/09, 74/10 i 86/10), ministar pravde donosi

PRAVILNIK

O DISCIPLINSKOJ I MATERIJALNOJ ODGOVORNOSTI RADNIKA U USTANOVAMA ZA IZVRŠENjE KRIVIČNIH SANKCIJA I MJERA PRITVORA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 35 od 4. aprila 2011)

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom uređuju se pokretanje, vođenje, zastarjelost postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog povreda radne dužnosti zaposlenih u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija i mjera pritvora (u daljem tekstu: zaposleni) i druga pitanja od značaja za ostvarivanje radne discipline, kao i pitanje materijalne odgovornosti.

Član 2.

Povrede radnih dužnosti, u skladu sa Zakonom o izvršenju krivičnih sankcija ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 12/10), (u daljem tekstu: Zakon) mogu biti lakše i teže.

Član 3.

Lakšom povredom radnih obaveza i dužnosti smatra se postupanje protivno pravilima o radu i propisima o načinu obavljanja poslova u ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija i mjera pritvora (u daljem tekstu: Ustanova) koje je izazvalo ili je moglo da izazove štetne posljedice manjeg značaja, a naročito:
a) učestalo kašnjenje, neopravdano odsustvo u toku radnog vremena i odlazak sa posla prije isteka radnog vremena i
b) neblagovremeno izvršavanje odluka ukoliko usljed toga nisu nastupile štetne posljedice.

Član 4.

(1) Za povrede radnih obaveza i dužnosti iz člana 3. zaposlenom se može izreći disciplinska mjera:
a) ukor i
b) novčana kazna u iznosu 15% od mjesečne plate zaposlenog, ostvarene u mjesecu u kojem je povreda učinjena, a najviše u trajanju do 90 dana.
(2) Novčana kazna iz stava 1. tačka b) ovog člana izvršava se administrativnim putem.

Član 5.

Težom povredom radnih obaveza i dužnosti smatra se postupanje protivno pravilima o radu i propisima o načinu obavljanja poslova u ustanovama, koje je izazvalo ili je moglo da izazove štetne posljedice većeg značaja, a naročito:
a) neodgovorno i nesavjesno vršenje službe, a naročito neovlašćeno napuštanje radnog mjesta, spavanje na radnom mjestu, propuštanje vršenja radnih dužnosti,
b) primanje poklona od osuđenih i pritvorenih lica i njihovih rođaka,
v) trgovanje i razmjena robe sa osuđenim i pritvorenim licima,
g) unošenje u Ustanovu ili iznošenje iz Ustanove zabranjenih stvari za račun osuđenih i pritvorenih lica, kao i pomaganje ili omogućavanje takvih radnji,
d) svako dogovaranje sa osuđenim i pritvorenim licima kojim se ometa istraga ili radi pomaganja bjekstva,
đ) neprijavljivanje zavjere osuđenih i pritvorenih lica koja se tiče pobune, bjekstva ili drugih oblika narušavanja kućnog reda,
e) odavanje službene ili druge tajne utvrđene zakonom ili opštim aktom,
ž) odbijanje izvršenja poslova i zadataka na koje je zaposleni raspoređen ili odbijanje naloga neposrednog rukovodioca,
z) neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku šest mjeseci ili neopravdano izostajanje s posla tri dana uzastopno,
i) dolazak na rad u pijanom stanju ili uživanje alkohola i drugih opojnih sredstava koji čine radnika nesposobnim za izvršavanje poslova i zadataka,
j) oštećenje imovine koja je povjerena na čuvanje,
k) bavljenje poslovima koji su nespojivi sa službenom djelatnošću i bavljenje drugim djelatnostima ili poslom, odnosno dodatnim zanimanjem, kao i obavljanje funkcija u izvršnim i zakonodavnim organima vlasti, upravnim, te drugim organima u preduzećima, pravnim licima i političkim strankama, kao i ispoljavanje političkih opredjeljenja,
l) izdavanje ili izvršavanje naređenja kojim se očigledno ugrožava bezbjednost osuđenih i pritvorenih lica, kao i imovine,
lj) prekoračenja ovlašćenja pri upotrebi sredstava prinude,
m) izdavanje naređenja čije bi izvršenje predstavljalo krivično djelo,
n) izbjegavanje obaveza u vezi sa stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem,
nj) izbjegavanje ljekarskih pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za rad,
o) nepristojno ponašanje u Ustanovi i van nje koje nanosi očiglednu štetu ugledu Ustanove,
p) neblagovremeno postupanje u obavljanju radnih obaveza i dužnosti ili sprovođenja radnji koje su u suprotnosti sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona,
r) povreda propisa o bezbjednosti i opasnosti od požara, eksplozije ili drugih elementarnih nepogoda,
s) neovlašćena posluga i korišćenje opreme i sredstava povjerenih za izvršenje službenog zadatka,
t) nesavjesno čuvanje službenih spisa ili podataka i
ć) učestalo ponavljanje lakših povreda radnih obaveza i dužnosti.

Član 6.

(1) Za povrede radnih obaveza i dužnosti iz člana 5. zaposlenom može se izreći disciplinska mjera:
a) novčana kazna u iznosu 30% mjesečne plate zaposlenog ostvarene u mjesecu u kojem se mjera izriče u trajanju od jednog do šest mjeseci i
b) prestanak radnog odnosa.
(2) Novčana kazna iz stava 1. tačka a) ovog člana izvršava se administrativnim putem.

II- POKRETANjE DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Član 7.

(1) Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može dati svako lice koje ima saznanja o učinjenoj povredi radne dužnosti.
(2) Inicijativa iz stava 1. ovog člana podnosi se u pisanoj formi i mora biti obrazložena.

Član 8.

Rukovodilac Ustanove, odnosno ministar pravde (u daljem tekstu: ministar) prilikom utvrđivanja odgovornosti rukovodioca Ustanove zaključkom odbacuje inicijativu u slučajevima ako:
a) radnja opisana u inicijativi nije propisana kao povreda radne dužnosti,
b) je nastupila zastara za pokretanje disciplinskog postupka i
v) je zaposlenom prestao radni odnos.

Član 9.

(1) U slučaju težih povreda radne dužnosti prethodni postupak se obavezno sprovodi, a u ostalim slučajevima prethodni postupak sprovodi se kada je to neophodno ili kada je inicijativa nepotpuna, odnosno kada ne sadrži sve podatke od značaja za utvrđivanje povrede radne dužnosti i učinioca.
(2) Rukovodilac Ustanove, odnosno ministar prilikom utvrđivanja odgovornosti rukovodioca Ustanove, može odrediti zaposlenog koji sprovodi prethodni postupak, s tim da ministar može odrediti i zaposlenog iz Ministarstva pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo) koji sprovodi prethodni postupak.
(3) U prethodnom postupku uzima se izjava zaposlenog i prikupljaju drugi dokazi za utvrđivanje činjenica u vezi sa povredom radne dužnosti.
(4) Prethodni postupak se okončava u roku od 15 dana od dana pokretanja.

Član 10.

(1) Disciplinski postupak pokreće rukovodilac Ustanove ili lice koje on ovlasti, odnosno ministar prilikom utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodioca Ustanove ili lice koje on ovlasti.
(2) Disciplinski postupak pokreće se pisanim zahtjevom koji se dostavlja zaposlenom, Komisiji za vođenje disciplinskog postupka (u daljem tekstu: Komisija) i nadležnom sindikatu, a protiv istog nije dopuštena žalba.
(3) Zahtjev sadrži: ime i prezime zaposlenog, odnosno lica koje je učinilo povredu radne dužnosti, radno