Polazeći od principa da je nasilje u porodici neprihvatljivo i da se mora zaustaviti,
Prepoznajući da nasilje u porodici pogađa žene neravnomjerno, a da muškarci takođe mogu biti žrtve nasilja u porodici,
Prepoznajući da su djeca žrtve nasilja u porodici, kao i svjedoci nasilja u porodici,
Nastojeći da se iskorijeni nasilje u porodici u Republici Srpskoj,
U cilju unapređenja i jačanja međusobne saradnje u zaštiti, pomoći i podršci žrtvama nasilja u porodici i koordinisanog odgovora na suzbijanju i sprečavanju ponavljanja nasilja:
Ministarstvo pravde Republike Srpske,
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske,
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske,

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i

Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske,
U Banjoj Luci, 25. novembra 2013. godine, potpisuju

OPŠTI PROTOKOL

O POSTUPANjU U SLUČAJEVIMA NASILjA U PORODICI U REPUBLICI SRPSKOJ

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 104 od 5. decembra 2013)

1. Uvod

Svrha Opšteg protokola o postupanju u slučajevima nasilja u porodici u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Protokol) jeste obezbijediti koordinisan, efikasan i sveobuhvatan rad potpisnika Protokola u cilju trenutne pomoći, podrške i zaštite žrtava nasilja u porodici, suzbijanja i sprečavanja ponavljanja nasilja.
Ustavni osnov za donošenje Protokola sadržan je u AmandmanuXXXIIt. 5 i 12. na član 68. Ustava Republike Srpske, prema kojem Republika Srpska uređuje i obezbjeđuje ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda i druge oblike socijalne zaštite, te brigu o djeci.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 102/12) i drugi zakoni i podzakonski akti koje potpisnici Protokola primjenjuju u slučajevima nasilja u porodici u Republici Srpskoj , kao i Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine - Međunarodni ugovori", broj 19/13) predstavljaju pravni okvir za realizaciju ovog protokola.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici propisuje da je osnovni cilj ovog zakona zaštita žrtava nasilja u porodici sprečavanjem i suzbijanjem nasilja u porodici, kojim se krše ustavom i zakonima zagarantovana osnovna ljudska prava i slobode.
Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici ističe da nasilje nad ženama, uključujući nasilje u porodici, predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika kršenja ljudskih prava u Evropi i još uvijek je obavijen ćutanjem. Nasilje u porodici - nad ženama i drugim žrtvama poput djece, muškaraca i starih lica - takođe je sakriven fenomen koji utiče na toliki broj porodica da se ne može zanemariti.
Imajući u vidu da je nasilje u porodici specifična vrsta nasilja koju učinilac vrši zloupotrebom moći, te da nasilje ugrožava osnovna ljudska prava i dostojanstvo žrtve, ali i svakog člana porodice, potrebno je urediti postupanje i uspostavljanje saradnje svih subjekata zaštite u Republici Srpskoj u situacijama nasilja u porodici na jedinstven i sveobuhvatan način.
Krajnji korisnici Protokola su svi članovi porodice, uključujući direktne žrtve (u najvećem broju žene) i žrtve koje svjedoče nasilju (u najvećem broju djeca), kao i učinioci nasilja. Postupanjem sa dužnom pažnjom i u skladu sa Protokolom omogućiće se povećana sigurnost od nasilja u porodici, u kratkom vremenu i uz manji trošak za društvo i pojedince.
Prvi i rukovodeći princip postupanja svih potpisnika Protokola je zaštita sigurnosti žrtve zaustavljanjem nasilja i sprečavanjem ponavljanja nasilja, vodeći računa o izbjegavanju dodatne viktimizacije i povređivanja žrtve.
Protokol sadrži:
1.
Način postupanja subjekata zaštite koji u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u porodici pružaju zaštitu, podršku i pomoć žrtvama nasilja u porodici, bez obzira na to da li je protiv učinioca pokrenut krivični ili prekršajni postupak.
2.
Oblike i način saradnje i razmjene potrebnih podatka i informacija između subjekata zaštite.
3.
Postupanje Ministarstva porodice, omladine i sporta kao resorno nadležnog ministarstva za nadzor i praćenje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
4.
Završne odredbe kojima se propisuje postupanje subjekata zaštite u skladu sa aktivnostima ovog protokola.
Potpisnici ovog protokola obavezuju se da će, u okviru svojih nadležnosti, rukovodeći se principom zaštite sigurnosti žrtve suzbijanjem nasilja, zaustavljanjem nasilja i sprečavanjem njegovog ponavljanja, međusobno sarađivati i kreirati mehanizme za integrisan i koordinisan odgovor na nasilje u porodici na nivou Republike Srpske, na sljedeći način.

2. Postupanje subjekata zaštite

A. Policija

Uloga i obaveza policije je da sprečava i suzbija nasilje u porodici, zaštiti žrtvu nasilja u porodici, radi na identifikaciji počinioca, prati realizaciju izrečenih zaštitnih mjera prema učiniocima nasilja, vodi evidenciju o nasilju u porodici, dostavlja izvještaje i preduzima i druge mjere i radnje iz domena policijskog djelokruga rada u skladu sa važećim pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima, na sljedeći način:
- Policija je obavezna da zaprimi prijavu/dojavu o nasilju u porodici. Šef smjene/dežurni policijski službenik u policijskoj stanici, kao i policijski službenici na terenu, tokom 24 časa zaprimaju prijave/dojave o nasilju u porodici, bez obzira na koji način se prijava/dojava podnosi (lično, telefonom, anonimno, pseudoanonimno ili na drugi način).
- Prilikom zaprimanja prijave potrebno je prikupiti što više informacija i podataka o događaju, kao što su: informacije o vrsti nasilja, ko je žrtva, a ko izvršilac nasilja, adresa na kojoj se desilo nasilje, da li je bilo upotrebe oružja, da li je potrebno pozvati hitnu medicinsku pomoć, da li je na mjestu događaja prisutan učinilac, da li je učinilac psihički bolesnik, da li je sklon konzumiranju alkohola, opojnih droga i dr.
- Odmah po zaprimanju prijave/dojave od strane građana da je izvršeno nasilje u porodici ili da se o saznanju za nasilje u porodici došlo ličnim zapažanjem policijskih službenika, šef smjene/dežurni policijski službenik će na lice mjesta uputiti patrolu policije (po mogućnosti da jedan policijski službenik bude ženskog pola) koja će odmah izaći na mjesto događaja.
- Policijski službenici će na licu mjesta, ukoliko nasilje traje, prvo spriječiti učinioca nasilja u daljem nasilničkom ponašanju i zaštititi žrtvu nasilja, te joj po potrebi omogućiti neophodno zdravstveno zbrinjavanje, a potom će konstatovati zatečeno stanje i obezbijediti lice mjesta, te informisati šefa smjene/dežurnog policijskog službenika u policijskoj stanici radi eventualnog vršenja uviđaja.
- Patrola policije će na licu mjesta prikupiti potrebne informacije o nasilju: adresa vršenja nasilja, mjesto vršenja nasilja (kuća, stan, ulica/trg, ugostiteljski objekat, radno mjesto itd.), vrijeme vršenja nasilja, da li se nasilje ponavlja, broj lica zatečenih na licu mjesta, broj žrtava nasilja zatečenih na licu mjesta, broj svjedoka nasilja, podaci o izvršiocu/ima nasilja, uključujući porodični status (bračna zajednica, vanbračna zajednica, razveden itd.), da li je povratnik u vršenju nasilja, porodični odnos izvršioca prema žrtvi/ama nasilja (suprug, supruga, otac, majka, sin, kći, brat, sestra, snaha, zet, punica, svekrva, svekar, očuh, maćeha, pastorak, pastorka, staratelj, štićenik, usvojilac, usvojenik itd), da li je izvršilac zatečen na licu mjesta, podaci o vrsti nasilja (psihičko, fizičko, seksualno, ekonomsko, kombinovano), na koji način je vršeno nasilje (nazivanje pogrdnim imenima, ucjena fizički napad, oštećenje ili uništenje zajedničke imovine, prijetnja, uhođenje, prinuda, vrijeđanje, izolacija/ograničenje slobode kretanja, da li je u nasilju korišćeno oružje ili oruđe i