Na osnovu čl. 31, 32, 47. i 72. Zakona o štedno-kreditnim organizacijama ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 93/06), člana 4. stav 4., člana 10. stav 2. tačka b. i člana 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 10/98, 16/00, 18/01, 71/02; 18/03, 39/03 i 123/06), člana 15. stav 1. tačka 2. Statuta Agencije za bankarstvo Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 67/04), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, na sjednici od 30. marta 2007. godine, donio je

ODLUKU

O PROCJENI KVALITETA, KLASIFIKACIJI AKTIVE I UPRAVLjANjU RIZICIMA ŠTEDNO-KREDITNIH ORGANIZACIJA

(Objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 29 od 18. aprila 2007)

Član 1.

Ovom odlukom se bliže propisuju standardi i kriterijumi koje je štedno-kreditna organizacija (u daljem tekstu: ŠKO) dužna da obezbijedi i sprovodi u procjeni, praćenju, kontroli i klasifikaciji svoje aktive, te u upravljanju rizicima i pridržavanju propisanih ograničenja.
Nadzorni odbor ŠKO je dužan, u skladu sa nadležnostima i odgovornostima iz Zakona o štedno-kreditnim organizacijama (u daljem tekstu: Zakon), statuta ŠKO i odgovarajućih propisa Agencije za bankarstvo Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija), da obezbijedi praćenje, pregledanje i klasifikaciju stavki aktive bilansa i određenih stavki vanbilansa (u daljem tekstu: aktiva) ŠKO, odnosno izlaganja ŠKO riziku naplate, odnosno riziku mogućih gubitaka po datim kreditima, drugim plasmanima, izvršenim ulaganjima i potencijalnim vanbilansnim obavezama (u daljem tekstu: kreditni rizik) i izvještavanje Agencije od strane ŠKO u skladu sa ovom odlukom.

Član 2.

Aktivu ŠKO izloženu kreditnom riziku u smislu odredaba člana 1. stav 2. ove odluke, čine sljedeće stavke:
1. u bilansu ŠKO: krediti, pozajmice, avansi, ulaganja i sve druge stavke kod kojih je ŠKO izložena riziku nemogućnosti naplate, odnosno poslovnog neuspjeha; i
2. u vanbilansu ŠKO: izdate garancije, odobreni još neiskorišćeni krediti i sve druge stavke koje predstavljaju potencijalne obaveze ŠKO.

Član 3.

Nadzorni odbor ŠKO je odgovoran za potpunost, kontinuitet i uspješnost funkcije upravljanja kreditnim rizikom ŠKO. Da bi ispunio svoju odgovornost, nadzorni odbor je dužan da:
1. donese u pisanoj formi politike i procedure za upravljanje kreditnim rizikom (u daljem tekstu: kreditne politike) ŠKO, te da iste razmatra najmanje jedanput godišnje u cilju prilagođavanja promjenama u okruženju;
2. propiše sadržaj i rokove vanrednih i redovnih izvještaja o upravljanju kreditnim rizikom koje je uprava ŠKO dužna podnositi nadzornom odboru na razmatranje, a radi praćenja i provjere da li uprava ŠKO sprovodi Zakon, druge propise i politike ŠKO iz oblasti kreditnog rizika i klasifikacije aktive.

Član 4.

Uprava ŠKO odgovorna je da:
1. nadzornom odboru pravovremeno podnosi prijedloge za donošenje politika ŠKO, te obezbijedi procedure za njihovo sprovođenje;
2. prati i kontroliše strukturu i kvalitet aktive i obezbijedi da se ona stručno, oprezno i strogo procjenjuje i da se za nenaplative stavke (djelimično ili u cjelini) formiraju adekvatne rezerve;
3. najmanje kvartalno detaljno izvještava nadzorni odbor o značajnim kreditnim aktivnostima, strukturi i kvalitetu aktive, odnosno kreditnog portfelja, kao i o uspješnosti u sprovođenju politika ŠKO.

Član 5.

Kreditne politike, kao osnov za odobravanje kredita, vršenje ulaganja i preuzimanje vanbilansnih potencijalnih obaveza, treba najmanje da definišu namjene za koje će ŠKO odobravati kredite, kreditne limite, te vrstu, procjenu i tretman kolaterala za obezbjeđenje potraživanja.

Član 6.

ŠKO može plasirati kredit samo na osnovu odgovarajućeg ugovora u pisanoj formi.
Za svaki odobreni kredit ŠKO je dužna da otvori kreditni dosije na dan odobrenja kredita i vodi ga sve dok kredit ne bude u potpunosti otplaćen ili likvidiran (regulisan) na drugi način. Vođenje i održavanje kreditnog dosijea je dužnost odgovornog radnika, čija je obaveza da obezbijedi potpunost i pouzdanost dokumenata u kreditnom dosijeu.
Kreditni dosije mora da sadrži sva dokumenta vezana za odobreni kredit, a najmanje sljedeće:
1. zahtjev za kredit, potpisan od podnosioca zahtjeva, u kome je navedena svrha u koju će kredit biti korišćen;
2. dokumentaciju kojom se potvrđuje ovlašćenje zastupnika, ukoliko je ugovor o kreditu potpisao zastupnik u ime podnosioca;
3. originalni primjerak ugovora o kreditu;
4. potvrdu o zaposlenju i plati ili iznosu godišnjeg prihoda podnosioca zahtjeva;
5. dokumentaciju koja se odnosi na kontrolu i ocjenu dužnikovog finansijskog stanja i njegove sposobnosti da vrši otplatu kredita po ugovorenim uslovima sa analizom koju je obavio, odnosno ovjerio odgovorni radnik ŠKO, kojom je potvrđeno da su novčani tokovi dužnika odgovarajući za otplatu kredita;
6. odluku kreditnog odbora ŠKO o odobravanju kredita, koja sadrži rokove, kamatu (nominalnu i efektivnu) i druge uslove pod kojima je kredit odobren;
7. dokumenta vezana za kredit osiguran kolateralom ili garancijom;
8. u slučaju izmjena i dopuna ugovora o kreditu, nakon odobrenja kredita, dokumenta koja to potvrđuju (aneks ugovora);
9. dokumenta koja prate i potvrđuju otplatu kredita, u cjelini ili djelimično, i sadrže izvor (način) otplate kredita (uplate od strane dužnika ili realizaciju kolaterala);
10. dokumenta o finansijskom stanju garanta;
11. dokumenta koja sadrže mjere koje je ŠKO preduzela prema neurednom dužniku.

Član 7.

U svrhu jedinstvenog postupanja prema ovoj odluci ŠKO je dužna da primjenjuje sljedeće kategorije prema datim definicijama:
1. Kapitalizacija kamate predstavlja proces pripisivanja obračunate nenaplaćene kamate nenaplaćenoj glavnici kredita ili proces pretvaranja obračunate nenaplaćene kamate u novi kredit, na dan dospijeća kamate ili na dan dospijeća kredita. ŠKO ne može vršiti kapitalizaciju kamate;
2. Suspendovana kamata predstavlja već obračunatu nenaplaćenu kamatu na aktivu koja se klasifikuje kao nekvalitetna aktiva. Ovakvu kamatu ŠKO je dužna da u punom već obračunatom nenaplaćenom iznosu, istovremeno sa klasifikacijom aktive, neutrališe formiranjem "Posebne rezerve za kreditne gubitke - za suspendovanu kamatu" na teret "Troškova rezervi za kreditne gubitke - za suspendovanu kamatu", odnosno ona se neutrališe kao prihod u bilansu uspjeha;
3. Obustava obračuna kamate znači procjenu i knjigovodstveno vođenje nekvalitetne aktive po gotovinskom principu koji znači obavezu ŠKO da u zvaničnim knjigama, tj. u bilansu ŠKO, obustavi dalji obračun kamate na nekvalitetnu aktivu i dalju kamatu ne unosi kao prihod u svoj bilans uspjeha sve do trenutka dok dužnik ne izvrši njenu stvarnu gotovinsku naplatu.
Jedini izuzetak od ovog pravila može da bude slučaj kada je nekvalitetna aktiva pokrivena prvoklasnim ili kvalitetnim kolateralom i istovremeno se već nalazi u postupku naplate, o čemu je ŠKO dužna da obezbijedi čvrste argumente i dokumentaciju.
Kada ŠKO obustavi obračun kamate na nekvalitetnu aktivu u svojim zvaničnim knjigama, dužna je da obračun kasnije dospjele kamate po istom osnovu vodi u svojim vanbilansnim evidencijama. Sve naknadno ostvarene naplate po tom osnovu tj. po aktivi za koju je ranije obustavila obračun kamate, ŠKO je dužna da prvo upotrijebi za naplatu-pokriće glavnice potraživanja, a eventualno preostali iznos za naplatu kamate, izuzev u slučaju ponovo ugovorenog kredita i obaveze dužnika da plati dospjelu kamatu i naknadu iz vlastitih sredstava;
4. Nekvalitetna aktiva predstavlja aktivu koja, u pravilu, ne donosi prihod. ŠKO je dužna da nekvalitetnom aktivom tretira stavke aktive kada su glavnica i / ili kamata dospjele i nisu naplaćene