Na osnovu čl. 22, 86, 90. i 128. Zakona o bankama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 74/02), člana 4. stav 1. tačka dž., člana 10. stav 2. tačka b. i člana 25. stav 1. Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 10/98, 16/00, 18/01 i 71/02), člana 15. tačka 2. i člana 28. Statuta Agencije za bankarstvo Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 38/98), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Republike Srpske, na sjednici od 10. februara 2003. godine, donio je

ODLUKU

O MINIMALNIM STANDARDIMA ZA UPRAVLjANjE KAPITALOM BANAKA

(Objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 12 od 3. marta 2003; 29/03, 115/06, 61/08, 136/10, 91/11, 127/11)

Član 1.

Ovom odlukom se bliže utvrđuju minimalni standardi kapitala i minimalni standardi za kreiranje i sprovođenje programa za upravljanje kapitalom koje je banka dužna da obezbijedi, kontinuirano održava i sprovodi.
Minimalni iznos akcionarskog kapitala u novcu, iznos i stopa neto kapitala od ukupne rizikom ponderisane aktive, u skladu sa odredbama Zakona o bankama Republike Srpske, predstavljaju minimalne standarde za pristup i posredovanje na finansijskom tržištu, odnosno standarde koji pružaju punu sposobnost za apsorbovanje mogućih gubitaka kojima je, pri obavljanju svojih aktivnosti, banka izložena.

Član 2.

Skupština banke i nadzorni odbor banke u skladu sa njihovim nadležnostima utvrđenim Zakonom o bankama Republike Srpske (u daljem tekstu: Zakon) i statutom banke, su odgovorni za kvantitativno i kvalitativno obezbjeđenje i održavanje kapitala banke, najmanje na nivou minimalnih standarda iz zakona, ove odluke i drugih propisa Agencije za bankarstvo Republike Srpske (u daljem tekstu: AB RS).
Nadzorni odbor banke u smislu člana 2. ove odluke je, kao minimum, dužan da:
1. izvršava nadležnosti i snosi odgovornost iz Zakona, drugih propisa i statuta banke, da donese program za upravljanje kapitalom banke (u daljem tekstu: program) sa politikama vezanim za kvantitet i kvalitet kapitala koji je banka dužna da obezbijedi i održava, kao i da utvrdi procedure za kreiranje i razvoj metoda za praćenje tekućih i planiranje budućih potreba banke za kapitalom;
2. obaveže upravu banke da uredno i pravovremeno podnose prijedloge za donošenje odluka vezanih za tačku 1. ovog stava;
3. upravi banke odredi sadržaj i rokove izvještavanja o adekvatnosti kapitala, ali najmanje tromjesečno, te osigura usklađenost izvještajnih politika iz ove oblasti sa odredbama ove odluke;
4. obezbijedi sva potrebna sredstva za ostvarivanje programa i politika banke vezanih za pitanja kapitala banke, u skladu sa svojim opštim aktima i ovom odlukom;
5. odlučuje po prijedlozima i sagledava izvještaje uprave banke;
6. prati i razmatra periodični plan kapitala banke, ali najmanje dva puta godišnje; i
7. razmatra i odlučuje po izvještajima, prijedlozima i zahtjevima odnosno aktima AB RS.

Član 3.

Uprava banke je odgovorna za održavanje adekvatnog kapitala banke u saglasnosti sa statutom, programom, politikama i procedurama donesenim od strane nadzornog odbora i odredbama ove odluke.
Uprava banke, kao minimum, je dužna da:
1. izvršava nadležnosti iz zakona, drugih propisa i statuta banke, utvrđuje i nadzornom odboru podnosi na usvajanje prijedloge programa, politika i procedura vezanih za upravljanje kapitalom banke;
2. sprovodi program, politike i procedure vezane za upravljanje kapitalom banke;
3. kontinuirano prati da li stanje i struktura kapitala banke obezbjeđuje zadovoljavanje minimalnih standarda iz zakona i ove odluke;
4. detaljno i u utvrđenim rokovima izvještava nadzorni odbor o adekvatnosti kapitala banke, ali najmanje u skladu sa izvještajnim zahtjevima utvrđenim ovom odlukom;
5. za nadzorni odbor banke najmanje dva puta godišnje priprema prijedlog periodičnog plana kapitala banke za ocjenu i usvajanje.

Član 4.

Upravljanje kapitalom banke mora da predstavlja stalni proces za utvrđivanje i održavanje kvantiteta i kvaliteta (odnosno strukture) kapitala banke najmanje na propisanom, odnosno odgovarajućem nivou kao i jasno razumjevanje realnih potreba banke za kapitalom. Zbog toga što kapital predstavlja rijedak ekonomski i strateški resurs upravljanje kapitalom mora da čini jednu od najbitnijih komponenata opreznog, efikasnog i strateškog planiranja i upravljanja bankom. Kako se elementi opreznog programa upravljanja kapitalom, zavisno od prirode i složenosti pojedinačnih aktivnosti i preuzetog rizika banke razlikuju, svaka banka je dužna da donese svoj posebni program u pisanom obliku.
Program banke mora da sadrži naročito:
1. oprezne politike za obezbjeđenje i održavanje kvantiteta i kvaliteta kapitala najmanje na nivou minimalnih standarda iz ove odluke;
2. definisane jasne i efikasne procedure za stalno praćenje tekućeg stanja i potreba banke za kapitalom na nivou standarda iz ove odluke i zadovoljenje njenih budućih potreba zavisno od složenosti i rizičnosti njenih sadašnjih i planiranih budućih aktivnosti.

Član 5.

Kapital banci treba da pruža potrebne izvore za redovne aktivnosti, pokriće preuzetog i potencijalnog rizika, upotpunjavanje ukupnog poslovanja, širenje obima banke i finansiranje nekamatonosne aktive.
Kapitalom kao posebnim finansijskim izvorom nadzorni odbor i uprava banke moraju oprezno upravljati i pri tome obezbijediti uspješan pristup neophodnom dodatnom kapitalu.
Nadzorni odbor je dužan da usvoji i u svakom trenutku obezbijedi sprovođenje politika za zadovoljenje kvantitativnih i kvalitativnih potreba banke za kapitalom i time omogući njene nesmetane aktivnosti i poslovanje. Politike banke, u pisanom obliku, moraju sadržavati sveobuhvatan i detaljan način upravljanja izvorima kapitala, zavisno od složenosti svake operacije, a najmanje i pitanja:
1. sastava i profila akcionara banke;
2. vrste instrumenata kapitala, prava i disperzije prava putem različitih oblika instrumenata suvlasništva da bi se poboljšalo upravljanje bankom i smanjila pretjerana koncentracija moći, jednog ili grupe lica koja udruženo nastupaju, koja bi mogla imati nepovoljan uticaj na banku;
3. ograničavanja dopunskih oblika kapitala u skladu sa zakonom, ovom odlukom i drugim propisima AB RS;
4. politike dividendi posmatrane u vezi sa ostvarenim i očekivanim profitom banke, usvojenim stopama isplate i njihove kapitalizacije;
5. prirode predviđenih ili očekivanih izvora za nove potrebe dodatnog kapitala;
6. oblika podsticaja i premija putem akcija ili dijela profita kao nagrade nadzornom odboru i upravi banke za efikasnost u prošlom, tekućem i kao obaveza za buduće uspješno upravljanje i rukovođenje bankom;
7. internog sistema osiguranja i alociranja kapitala u vezi sa rizikom aktivnosti poslovnih jedinica banke;
8. mogućih minimalnih stopa kapitala vezanih za procjene preuzetog rizika, a koje bi mogle biti i iznad minimalnih stopa propisanih ovom odlukom.

Član 6.

Uprava banke je dužna da kreira i razvija odgovarajuće procedure neophodne za upravljanje stanjem i strukturom kapitala banke. Te procedure, kao minimum, moraju da uključuju:
1. procedure za stalno praćenje stanja, usaglašenosti stanja kapitala sa standardima iz ove odluke i izvještavanja;
2. proces planiranja kapitala koji treba da obezbijedi predviđanje i ispunjavanje budućih potreba banke za kapitalom i, ako je to potrebno, dostizanje posebnog nivoa adekvatnog kapitala koji u pojedinačnim slučajevima AB RS može zahtijevati.
Plan za održavanje adekvatnog kapitala banke (u daljem tekstu: plan), uzimajući u obzir tekuće stanje i očekivane uticaje predviđenih promjena u poslovanju i okruženju, te operativnom i finansijskom stanju banke treba, kao minimum, da:
1. sadrži predviđanja potreba banke za kapitalom i njegovo očekivano stanje tokom najmanje sljedeće tri godine, sa posebnim i detaljnijim osvrtom na narednu godinu;
2. identifikuje i daje argumente za pretpostavke na kojima je predviđanje zasnovano;
3. identifikuje kvantitet, kvalitet i analizira mogućnosti internih izvora za neophodni dodatni kapital;
4. procijeni mogućnost pristupa i raspoloživost potrebnih eksternih izvora dodatnog kapitala;
5. procijeni mogućnost pristupa i brzinu mogućeg pristupa različitim izvorima kapitala;
6. procijeni troškove rasta dodatnog kapitala.
Faktori koji mogu iziskivati dodatni kapital i koji u planu moraju biti jasno razmotreni, odnosno prikazani i analizirani uključuju: već nastale ili moguće buduće promjene u propisima, eventualne posebne zahtjeve AB RS, rast aktive i pasive bilansa i vanbilansa, ekspanziju filijala, osnovne troškove kapitala i investicije, operativne i investicione gubitke, te politiku isplate dividendi.

Član 7.

U skladu sa Zakonom, a u smislu ove odluke, kapital banke čini: a) osnovni kapital (Tier1), definisan članom 8. Odluke, b) dopunski kapital (Tier2), definisan članom 9. Odluke i v) dodatni kapital (Tier3).
Dodatni kapital služi za pokriće tržišnih rizika.
Za dodatni kapital banke mogu da koriste isključivo višak osnovnog i dopunskog kapitala iznad potreba za pokriće kreditnog i operativnog rizika. U ovu svrhu korišćenje dopunskog kapitala ne smije biti veće od 250% korišćenog osnovnog kapitala.
Najmanje 28,5% tržišnih rizika mora biti pokriveno osnovnim kapitalom koji se ne koristi za pokrivanje bilo kojeg drugog rizika.
Uzimajući u obzir ova ograničenja, osnovni i dopunski kapital se koriste za