Na osnovu člana 171. stav 3. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03), direktor Federalne uprave civilne zaštite propisuje

METODOLOGIJU

ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 35 od 03 jula 2004)

I- OSNOVNE ODREDBE

1.
Ovom metodologijom, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju), propisuje se sadržaj i postupak izrade procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: procjena ugroženosti) za područje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i procjene ugroženosti područja kantona i općina, odnosno grada, kao i postupak usklađivanja, ažuriranja i čuvanja procjene ugroženosti na svim nivoima izrade procjene ugroženosti.
2.
Procjena ugroženosti predstavlja osnovni dokument za izradu Plana zaštite i spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federalni plan zaštite), kantona, odnosno općine i grada, koji su regulisani Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 23/04).
3.
Procjenjivanje ima za cilj da se analiziraju i procijene sva pitanja vezana za izradu planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: plan zaštite i spašavanja) i to:
- rizici, odnosno uzroci koji mogu dovesti do nastanka prirodnih i drugih nesreća na području za koje se izrađuje procjena ugroženosti;
- posljedice koje mogu nastati po ljude i materijalna dobra;
- utvrđivanje odgovarajuće organizacije zaštite i spaša- vanja u cilju sprečavanja nastajanja nesreća, odnosno na spašavanju ljudi i materijalnih dobara;
- procjena potreba i mogućnosti u obezbjeđenju ljudskih i materijalnih potencijala neophodnih za ostvarivanje procijenjene organizacije zaštite i spašavanja.
4.
Procjena ugroženosti izrađuje se na osnovu svih raspoloživih podataka o prirodnim i drugim nesrećama koje su se u prethodnom periodu dešavale ili se mogu desiti na određenom području, posljedicama koje su nastajale ili koje mogu nastati, naučnim, tehničkim ili drugim saznanjima i dostignućima i drugim stručnim podlogama koje su korištene ili se mogu koristiti za procjenjivanje pojedinih prirodnih i drugih nesreća.
5.
Prilikom izrade procjene ugroženosti mogu se koristiti definicije prirodnih i drugih nesreća koje su sadržane u uredbi o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća.

II- SADRŽAJ PROCJENE UGROŽENOSTI

6.
Procjena ugroženosti sastoji se od općeg i posebnog dijela i zaključaka, a prema potrebi, može imati i odgovarajuće priloge.

a) Opšti dio procjene ugroženosti

7.
U okviru općeg dijela procjene ugroženosti, kao polazište za analizu svih vrsta prirodnih i drugih nesreća, potrebno je dati podatke o sljedećim pitanjima:
- opisati prirodno - geografske karakteristike područja za koje se izrađuje procjena ugroženosti (Federacija, kanton, općina i grad) koje se odnose na geografski položaj, reljef, veličinu područja, geološko - hidrološke, orografske, klimatske i seizmičke uslove i njihov uticaj na pojavu prirodnih i drugih nesreća, s tim da se daju i pokazatelji koji slijede,
- u procjeni ugroženosti Federacije daju se osnovni pokazatelji o razmještaju privrednih i infrastrukturnih objekata od značaja za Federaciju (telekomunikacije, glavne putne i željezničke komunikacije, elektropriv- redni objekti, glavni plinovod i drugi značajniji privredni objekti);
- u procjeni ugroženosti kantona daju se pokazatelji o razmještaju privrednih i infrastrukturnih objekata od značaja za kanton, kao što su: saobraćajnice regionalnog karaktera, vodovodna, kanalizaciona, plinska, teleko- munikaciona i elektro-mreža i drugi privredni objekti od značaja za kanton;
- u procjeni ugroženosti općine, daju se pokazatelji o razmještaju svih privrednih i infrastrukturnih objekata od značaja za Federaciju, kanton i općinu, kao i razmještaj stambenih i drugih zgrada i objekata i njihova povredljivost od prirodnih i drugih nesreća, kao i pokazatelji o strukturi stanovništva, po polu i starosti i njihov razmještaj po svim naseljima na području općine.

b) Posebni dio procjene ugroženosti

8.
U ovom dijelu procjene ugroženosti vrši se pojedinačna analiza svih vrsta prirodnih i drugih nesreća koje mogu nastati na području za koje se utvrđuje procjena i koje svojim djelovanjem mogu ugroziti ljude i materijalna dobra, a što se naročito odnosi na analizu i procjenu sljedećih prirodnih i drugih nesreća:
- prirodne nesreće: potresi, poplave, snježni nanosi, lavine, nagomilavanje leda na većim vodotocima, odronjavanje i klizanje tla, suša, oluja, grad, mraz, epidemije i epizootije zaraznih bolesti, kalamiteti biljnih bolesti i štetočina, kao i sve druge prirodne pojave koje mogu ugroziti zdravlje i život većeg broja ljudi i prouzrokovati velike materijalne štete;
- tehničko-tehnološke nesreće: veliki požari, rušenje ili prelijevanje brana na akumulacijama, ekspanzije i eksplozije plinova i opasnih materija, radioaktivno i drugo zagađivanje vazduha, vode, zemljišta i namirnica biljnog i životinjskog porijekla, rudarske nesreće, slijeganje tla zbog eksploatacije ruda i mineralnih soli, kao i druge slične pojave koje mogu ugroziti zdravlje i život većeg broja ljudi i prouzrokovati velike materijalne štete;
- ostale nesreće koje može prouzrokovati čovjek svojim aktivnostima kao što su: velike nesreće u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu, nuklearne i druge nesreće, rat, vanredno stanje i drugi oblici masovnog ugrožavanja ljudi i materijalnih dobara.
9. Na osnovu izvršene analize prirodnih i drugih nesreća iz tačke 8. ove metodologije, u procjeni ugroženosti treba navesti samo one prirodne i druge nesreće za koje se procijeni da mogu nastati na području za koje se izrađuje procjena ugroženosti. Nakon toga, za svaku navedenu prirodnu ili drugu nesreću treba pojedinačno procijeniti sljedeće elemente:
a) moguće uzroke, odnosno rizike nastanka prirodne ili druge nesreće, učestalost pojavljivanja, intenzitet djelovanja, vrijeme trajanja, područje koje može biti ugroženo i podatke o mogućim posljedicama po ljude i materijalna dobra na području djelovanja te prirodne ili druge nesreće;
b) u skladu sa podacima koji se utvrde prema podtačci a) ove tačke, treba predložiti mjere zaštite i spašavanja koje je nužno sprovoditi radi zaštite i spašavanja od svake prirodne ili druge nesreće, s tim da se mjere zaštite i spašavanja moraju predvidjeti za sljedeće tri situacije (faze), a to su:
- za prvu fazu - koja obuhvata sprečavanje nastajanja prirodne ili druge nesreće (u daljem tekstu: faza preventivne zaštite),
- za drugu fazu - koja obuhvata spašavanje za vrijeme djelovanja prirodne ili duge nesreće (u daljem tekstu: faza spašavanja),
- za treću fazu - koja obuhvata otklanjanje nastalih posljedica (u daljem tekstu: faza otklanjanja posljedica).
c) u skladu sa mjerama zaštite i spašavanja koje budu predviđene prema podtačci b) ove tačke, daju se prijedlozi i pravci o potrebnoj organizaciji zaštite i spašavanja koja obuhvata pokazatelje o neophodnom minimumu snaga i materijalno - tehničkih sredstava i opreme potrebne za sprovođenje mjera zaštite i spašavanja iz podtačke b) ove tačke.
10. U zavisnosti od područja za koje se izrađuje procjena ugroženosti procjenjivanje