Na osnovu člana 13. tačka c) i člana 14. tačka b) Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 50/08) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), na prijedlog Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 100. sjednici održanoj 30. septembra 2009. godine, donijelo je

METODOLOGIJU

ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI BOSNE I HERCEGOVINE OD PRIRODNIH ILI DRUGIH NESREĆA

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 86 od 03 novembra 2009)

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

(1) Metodologijom za izradu procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Metodologija) utvrđuje se:
a) svrha, ciljevi, obim, principi i definicije pojmova relevantnih za izradu procjene ugroženosti;
b) način pripremanja, sadržaj i nosioci izrade procjene ugroženosti;
c) te daju zaključci i preporuke za efektivnu redukciju rizika prirodnih ili drugih nesreća.
(2) Metodologija predstavlja polazni dokument i smjernice za izradu Procjene ugroženosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesreća (u daljnjem tekstu: Procjena ugroženosti BiH).

(Obim primjene)

Član 2.

Procjene ugroženosti se izrađuju posebno za sve nivoe administrativno - teritorijalne organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini, s tim što Metodologiju za izradu procjene ugroženosti u entitetima i Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine propisuju nadležne institucije i organi uprave za civilnu zaštitu entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt BiH).

(Principi)

Član 3.

U izradi procjena ugroženosti primjenjuju se sljedeći principi:
a) princip sveobuhvatnosti rizika, odnosno obuhvatanja svih rizika, kako rizika u Bosni i Hercegovini tako i sa prekograničnim efektima;
b) princip kompatibilnosti, odnosno princip usklađenosti Procjene ugroženosti sa smjernicama, direktivama i drugim aktima Ujedinjenih naroda i Evropske unije.

(Svrha)

Član 4.

Svrha izrade Metodologije je definiranje smjernica za izradu Procjene ugroženosti BiH radi identificiranja i analize hazarda, izloženih elemenata hazardima i mjera redukcije rizika radi izgradnje i jačanja sigurnosti i zaštite ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća.

(Ciljevi)

Član 5.

Procjenom ugroženosti se postižu sljedeći ciljevi:
a) identificiraju se glavni hazardi svih vrsta koji mogu uzrokovati prirodne ili druge nesreće, kako u Bosni i Hercegovini tako i one sa prekograničnim efektima;
b) procjenjuje se izloženost ljudi, imovine, kritične infrastrukture svim glavnim hazardima;
c) na bazi procjene hazarda, izloženosti hazardima i ranjivosti izvršit će se sistematično dimenzioniranje rizika, odnosno lociranost rizika (rizici unutar Bosne i Hercegovine ili prekogranični rizici), njihova vjerovatnoća, uzroci i posljedice (izražene u ljudskim, materijalnim i/ili finansijskim gubicima).

(Definicije)

Član 6.

U izradi Metodologije koriste se sljedeće definicije:
a) "Ugroženost", uvjeti određeni fizičkim, socijalnim i ekonomskim faktorima ili procesima životne sredine, koji podižu podložnost zajednice na uticaj opasnosti;
b) "Procjena ugroženosti", kontinuirana, ali i situaciona procjena prisustva i uticaja elemenata rizika na sigurnost ljudi, njihove imovine (uključujući i domaće životinje), i okoliša;
c) "Izloženost hazardu", broj, tipovi, kvalitet, i monetarna vrijednost različitih vrsta materijalnih dobara ili infrastrukture i života koji mogu biti podložni nepoželjnim opasnostima koji mogu nanijeti fizičke povrede. Izloženost je samo kvantifikacija rizika u identificiranoj zoni hazarda.
d) "Rizik", mogućnost štetnih posljedica, ili očekivanih gubitaka (mrtvih, povrijeđenih, svojine, domaćinstava, poremećaj u ekonomskoj aktivnosti ili uništavanje životne sredine) koji su nastali iz interakcije između prirodnih ili ljudski uzrokovanih opasnosti i uvjeta ugroženosti. Konvencionalno rizik je izražen notiranjem Rizik = opasnosti dž ugroženost. Neke discipline također uključuju koncept iskazivanja radi usmjeravanja posebno ka fizičkima aspektima ugroženosti. Pored iskazivanja mogućnosti fizičke povrede, ključno je prepoznati da su rizici inherentni ili mogu biti kreirani ili postojati u sklopu društvenog sistema. Ovo je važno radi razmatranja socijalnog konteksta u kojem se rizici dešavaju i da ljudi stoga ne moraju neophodno dijeliti istu percepciju rizika i njegovih osnovnih uzrok;
e) "Procjena - analiza rizika", metodologija određivanja prirode i obima rizika putem analiziranja potencijalnih opasnosti i procjena postojećih uvjeta ugroženosti koji mogu predstavljati potencijalnu prijetnju ili uzrokovati štetu ljudima, svojini, domaćinstvima i životnoj sredini od kojih oni zavise. Proces vođenja procjene rizika je baziran na pregledu i tehničkih karakteristika opasnosti kao što su njena lokacija, intenzitet, frekvencija i vjerovatnoća; i također analizi fizičkih, socijalnih, ekonomskih i ekoloških dimenzija ugroženosti i izloženosti, dok se posebno uzimaju u obzir kapaciteti suočavanja pogodni za scenarije rizika.
f) "Nesreća", ozbiljan poremećaj funkcioniranja zajednice ili društva koji uzrokuje rasprostranjene ljudske, materijalne, ekonomske gubitke ili gubitke u životnoj sredini koji premašuju sposobnost pogođene zajednice ili društva da se nosi sa njima koristeći svoje vlastite resurse.
g) "Hazard", opasnost, pojava, aktivnost koja uzrokuje prirodnu ili drugu nesreću; potencijalno štetan fizički događaj, fenomen ili ljudska aktivnost koja može prouzrokovati gubitke života ili povrede, oštećenja imovine, socijalne i ekonomske poremećaje ili oštećenja životne sredine.
Hazardi mogu uključivati latentne uvjete koji mogu predstavljati buduće prijetnje i mogu imati različite korijene: prirodne (geološke, hidrometeorološke i biološke) ili biti izazvani ljudskim procesima (uništavanje životne sredine i tehnološke opasnosti). Hazardi mogu biti pojedinačne, sekvencijalne ili kombinovane u svom porijeklu ili efektima. Svaki hazard je karakterističan po svojoj lokaciji, intenzitetu, frekvenciji i vjerovatnoći.
h) "Ranjivost", slabost koju eksploatira hazard kako bi negativno uticala na resurs ili organizaciju; podložnost povredi ili šteti od strane hazarda, sinonim za "slabost”. Ranjivost se najčešće izražava kao pokazatelj uticaja hazarda. Ranjivost je moguće procijeniti za pojedinačne strukture, određene sektore ili odabrana geografska područja, npr. područja sa najvećim potencijalom za razvoj ili već razvijena područja u zonama podložnim hazardu. Procjene ranjivosti predstavljaju sistematsko ispitivanje građevinskih elemenata, objekata, populacionih grupa ili komponenata ekonomije kako bi se identificirali elementi podložni šteti koja nastaje usljed efekata prirodnih i drugih hazarda.
: