Na osnovu člana 128. Zakona o bankama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 74/02), člana 4. stav 1. tačka dž., člana 10. stav 2. tačka b. i člana 25. Zakona o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 10/98, 16/00, 18/01 i 71/02), člana 15. tačka 2. i člana 28. Statuta Agencije za bankarstvo Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 38/98), Upravni odbor Agencije za bankarstvo Republike Srpske na sjednici od 10. februara 2003. godine, donio je
KRITERIJE
ZA INTERNO RANGIRANjE BANAKA OD STRANE AGENCIJE ZA BANKARSTVO REPUBLIKE SRPSKE
(Objavljeni u "Sl. glasniku RS", br. 12 od 3. marta 2003)
Član 1.
Ovim aktom se utvrđuju kriteriji za jedinstveni interni sistem za procjenu banaka (u daljem tekstu: jedinstveni interni sistem za rangiranje banaka "JISRB") od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske (u daljem tekstu: ABRS), zasnovan na opšte prihvaćenim međunarodnim principima za superviziju banaka, Zakonu o bankama Republike Srpske i propisima ABRS.
Putem posebnih JISRB tehnika i procjena, ABRS utvrđuje ocjenu solidnosti bankarskih organizacija na jedinstven način.
Opšti predmet razmatranja pri rangiranju banaka u okviru JISRB su finansijski, upravljački i rukovodni faktori banaka kao i faktori ispunjenja svih propisanih zahtjeva. Cilj ABRS je da osigura rangiranje svih banaka na jedinstven i sveobuhvatan način, te da svoje kontrolne aktivnosti jače usmjeri na banke koje su opterećene finansijskim i operativnim slabostima, odnosno na banke čije poslovanje poprima nepovoljne trendove. Istovremeno, JISRB kao korisno sredstvo za lakšu identifikaciju problematičnih banaka, odnosno banaka čije se finansijsko stanje pogoršava služi ABRS i kao instrument za praćenje opštih trendova solidnosti i sigurnosti ukupnog bankarskog sistema, čime joj pruža mogućnost za efikasnije sprovođenje njene osnovne misije u gradnji, održavanju i zaštiti stabilnosti i javnog povjerenja u bankarski sistem.
Postupkom rangiranja svakoj bankarskoj instituciji se utvrđuje i dodjeljuje jedinstveni rang (u daljem tekstu: kompozitni rang) koji je zasnovan na pojedinačnim rangovima šest osnovnih komponenata finansijskog i operativnog stanja banke. Osnovne komponente finansijskog i operativnog stanja za koje se utvrđuju pojedinačni rangovi iz kojih se izvodi kompozitni rang su:
1. adekvatnost kapitala banke,
2. kvalitet aktive banke,
3. kvalitet organa upravljanja i rukovođenja bankom,
4. kvalitet i nivo profitabilnosti banke,
5. adekvatnost likvidnosti banke,
6. osjetljivost banke na tržišne rizike.
Kompozitni rang i rangovi pojedinačnih (osnovnih) komponenata se utvrđuju brojčano u rasponu od 1 (jedan) do 5 (pet). Rang 1 predstavlja najviši nivo, odnosno najkvalitetnije i veoma uspješno poslovanje i upravljanje rizikom, i istovremeno najniži stepen supervizorske zabrinutosti, a rang 5 najniži nivo, odnosno kritično loše i neuspješno poslovanje i upravljanje rizikom koji zahtjevaju ekstremnu supervizorsku brigu i ekstremna rješenja.
Kompozitni rang je u uskoj korelaciji sa utvrđenim rangovima pojedinačnih komponenata stanja banke. Svaki pojedinačni rang je zasnovan na kvalitativnim i kvantitativnim analizama faktora vezanih za odnosnu komponentu i njene međuodnose sa ostalim komponentama. Prilikom utvrđivanja kompozitnog ranga nekim pojedinačnim komponentama može se dati veći značaj nego ostalim, a zavisno od konkretnog profila i konkretne situacije, odnosno stanja u konkretnoj banci, što znači da na kompozitni rang može znatnije od drugih ili odlučujuće da utiče bilo koji od pojedinačnih faktora koji ima poseban uticaj na ukupno stanje i nivo solidnosti banke. Iz tog razloga, kompozitni rang ne može i ne smije predstavljati samo prostu aritmetičku sredinu svih rangova pojedinačnih komponenata.
Sposobnost organa banke da uspješno odgovore na promjene koje nadolaze i da se pripreme za efikasno upravljanje rizicima koji mogu da iskrsnu zbog promijenjenih uslova poslovanja ili za pokretanje novih aktivnosti banke i uvođenje novih bankarskih proizvoda, predstavlja jedan od posebno značajnih faktora u procjeni profila ukupnog rizika određene banke i predmet ozbiljne supervizorske pažnje. Iz navedenih razloga se, pri određivanju kompozitnog ranga banke, komponenti kvaliteta njenih organa upravljanja i rukovođenja pridaje specijalan značaj.
Član 2.
Kompozitni rang
Banka dobija kompozitni rang (K-rang) u skladu sa sljedećim kriterijima:
K-rang 1: Kada je u svakom pogledu zdrava i veoma solidna i kada je većina njenih pojedinačnih komponenata rangirana rangom 1, a ni jedna nije rangirana lošije od ranga 2 osim izuzetno kvalitet i nivo profitabilnosti od ranga 3. Eventualna, bilo kakva, slabost može biti zanemarljiva, ali su nadzorni odbor i uprava banke sposobni da je rutinski brzo eliminišu. Takođe je očigledno da banka poštuje sve primjenjive zakone i podzakonske propise i sposobna je da se uspješno odupre promjenama uslova poslovanja, odnosno otporna je na sve spoljne uticaje. Konačno, banka pokazuje izuzetno visok stepen solidnosti poslovnih praksi i upravljanja svim rizicima te ne daje nikakve razloge za supervizorsku zabrinutost; odnos ABRS prema banci može biti neformalan.
K-rang 2: Kada je u osnovi zdrava i solidna i ni jedna od njenih pojedinačnih komponenti nije rangirana lošije od ranga 3. Može da ima samo neznatne slabosti, a nadzorni odbor i uprava banke su sposobni i istinski voljni da ih rutinski brzo eliminišu. Banka je stabilna i sposobna da se odbrani od nepovoljnih promjena uslova poslovanja i istovremeno dosljedno poštuje sve primjenjive zakone i podzakonske propise i nisu uočeni ozbiljni razlozi za supervizorsku zabrinutost. Poslovna praksa i upravljanje svim rizicima je solidno, a nema razloga za supervizorsku zabrinutost; odnosa ABRS prema banci može biti neformalan ili ograničeno formalan;
K-rang 3: Kada u jednoj ili više pojedinačnih komponenata rangiranja pokazuje razloge za supervizorsku zabrinutost, odnosno ako je otkrivena kombinacija umjerenih slabosti. Kvalitet poslovnih praksi i upravljanje rizicima su na granici zadovoljavajućeg nivoa. Međutim, iako su problemi očigledno prisutni, zabrinutost za banku nije previsoka i najlošija (samo jedna) pojedinačna komponenta banke ovog ranga smije biti rangirana rangom 4. Generalno, banka nije dovoljno sposobna da se odupre nestabilnim uslovima poslovanja, na spoljne nepovoljne uticaje ranjivija je od banaka rangiranih kompozitnim rangovima 1 i 2, a nadzorni odbor i uprava banke možda nisu sposobni da eliminišu slabosti u primjerenom vremenskom periodu. Uz prednje, ovakva banka možda ne poštuje sve primjenjive zakone i podzakonske propise. Predstavlja predmet supervizorske brige i neizbježna je potreba za supervizijom oštrijom od normalne, u neformalnom i formalnom obliku uključivo i prinudne mjere. Ne očekuje se propast banke obzirom na njenu opštu sposobnost i opšte finansijsko stanje; odnos ABRS prema banci je prevashodno formalan.
K-rang 4: Kada je banka u zoni nesigurnog i nesolidnog finansijskog stanja. Ima ozbiljne finansijske i upravljačko - rukovodne nedostatke čija je posljedica nezadovoljavajuće poslovanje. Problemi se kreću u rasponu ozbiljnih do kritičnih slabosti i nedostataka. Upravljanje poslovanjem banke je neprihvatljivo. Nadzorni odbor i uprava banke ne prepoznaju i ne rješavaju probleme i slabosti. Moguća su značajna kršenja primjenjivih zakona i podzakonskih propisa. Banka generalno nije sposobna da se odupre fluktuacijama poslovnih uslova. Visoka supervizorska pažnja mora biti posvećena ovakvoj banci što znači da se u većini slučajeva za rješavanje problema moraju primijeniti formalne prinudne mjere. Banka sa ovakvim kompozitnim rangom predstavlja veliku opasnost za instituciju za osiguranje depozita. Propast banke je neizbježna ako se problemi i slabosti ne eliminišu brzo i uspješno. Odnos ABRS je obavezno kontinuiran i isključivo strogo formalan. Banka se nalazi na posebnoj listi ABRS za kontinuirani pojačani nadzor.
K-rang 5: Kada je banka u lošem finansijskom stanju, pokazuje kritično loše poslovanje, ima loše poslovne prakse i predstavlja najviši stepen supervizorske zabrinutosti. Obim i ozbiljnost problema prevazilaze sposobnosti ili istinsku volju organa banke da brzo i uspješno eliminišu kritično stanje banke. Da banka preživi neophodna je hitna i snažna finansijska i druga vanjska pomoć. Puna i neprekidna supervizija banke je obavezna. Predstavlja definitivnu opasnost za instituciju za osiguranje depozita. Propast banke je vjerovatno neizbježna i ABRS treba da razmotri optimalni postupak za njenu eliminaciju sa tržišta.
Član 3.
Opis kriterija za rangiranje svake pojedinačne komponente je sastavljen od tri sekcije:
a) uvodnih napomena,
b) pregleda osnovnih faktora za procjenu,
v) kratkog opisa brojčanih rangova.
Neki od faktora za procjenu se pojavljuju u više komponenata da bi se jasno istakla, odnosno jasno naglasila određena povezanost ili međupovezanost različitih komponenata.
Član 4.
Adekvatnost kapitala banke
Kriterije za rangiranje adekvatnosti kapitala banke čine:
a) Uvodne napomene:
Banka treba da osigura i da održava kapital adekvatan visini njene postojeće i potencijalne izloženosti riziku, kao i da su njeni organi sposobni da prepoznaju, izmjere, prate i drže pod kontrolom tu izloženost banke. Prilikom procjene adekvatnosti kapitala mora biti