aaa bbb


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 112. Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, ("Službene novine Federacije BiH", broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Sindikat BH Telecoma i Sindikat Hrvatskih telekomunikacija Mostar (u daljnjem tekstu: Sindikati) i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, dana 4. decembra 2006. godine, zaključili su

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 78 od 13 decembra 2006)

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu - Ugovor) utvrđuju se prava i obaveze zaposlenika iz rada i po osnovu rada, kao i prava i obaveze potpisnika Ugovora.
Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo i Javno Poduzeće Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Poslodavac), kao organizacije koje se bave pružanjem usluga u telekomunikacijskom saobraćaju, kao pravnim sljednicima JP PTT saobraćaja BiH, Sarajevo, odnosno JP BH Telecom, Sarajevo i HPT d.o.o. Mostar, odnosno HT d.o.o. Mostar.
Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu kod Poslodavca.

Član 2.

Općim aktima Poslodavaca ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika, niti uskratiti prava zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim Ugovorom.

II. RADNI ODNOSI

Član 3.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaključenim između Poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vrši izbor zaposlenika u skladu sa utvrđenim uslovima za određeno radno mjesto.
Potrebe za zaposlenicima Poslodavac može rješavati internim konkursima, osim u slučajevima potrebe za posebnim stručnim znanjima i vještinama od važnosti za poslovanje u konkurentskom okruženju i zapošljavanjem mladih visokostručnih kadrova neposredno nakon završetka školovanja.

Član 4.

Ugovor o radu sa odabranim licem, budućim zaposlenikom može se zaključiti:
- na neodređeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom
- na određeno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom
- na neodređeno ili određeno vrijeme uz probni rad
Prilikom stupanja na rad organizaciona jedinica Poslodavca u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos mora omogućiti zaposleniku upoznavanje sa općim aktima Poslodavca kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa.
Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac može sa zainteresovanim licem zaključiti i ugovor o volonterskom radu, odnosno ugovor o obavljanju pripravničkog staža.
Poslodavac može, pod određenim uslovima, sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Zaključivanje ugovora iz stava 1., 3. i 4. ovog člana vrši se u skladu sa Zakonom o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.

Član 5.

Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj formi i pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, treba da sadrži i podatke o:
- posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.)
- osiguranju sredstava zaštite na radu i mjerama zaštite na radu
- probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta
- drugim uslovima utvrđenim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o zaštiti na radu i drugim aktima.
Probni rad

Član 6.

Ako je pravilnikom i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika.
Probni rad može trajati najduže 6 (šest) mjeseci.

Član 7.

Po završetku probnog rada stručno lice ili tijelo dužno je zaposleniku i Poslodavcu saopćiti ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini zaposlenika.
Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdalje pet dana po isteku toga roka, stručno lice ili tijelo ne saopćiti svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
Otkazni rok za zaposlenika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 (sedam) dana.

Član 8.

Probni rad se može produžiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).

Prijem pripravnika

Član 9.

Poslodavac može zaključiti Ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi u skladu sa odredbama Zakona o radu.

Član 10.

Pripravnički staž može se utvrditi u trajanju do godine dana i to:
- 6 (šest) mjeseci za pripravnike sa KV i SSS stručnom spremom
- 10 (deset) mjeseci za pripravnike sa VKV i VŠS stručnom spremom
- 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VSS stručnom spremom

Član 11.

Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravničkog ispita vrši se po programu kojeg utvrđuje Poslodavac u skladu sa Pravilnikom o radu.
Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže pripravnički ispit pred stručnom komisijom čiji sastav određuje Poslodavac.

Član 12.

Trajanje pripravničkog staža produžava se za vrijeme opravdane odsutnosti sa posla (bolest, služenje vojnog roka, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).

Volonterski rad

Član 13.

Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad) kao uslov za obavljanje poslova određenih zanimanja, mogu se primati lica koja su završila školovanje za takvo zanimanje.
Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu.
Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo, kao uslov za rad na određenim poslovima.

III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

Radno vrijeme

Član 14.

Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi 40 (četrdeset) sati sedmično.
Sedmično radno vrijeme zaposlenika i raspored radnog vremena, odnosno, početak i završetak radnog vremena, utvrđuje Poslodavac odlukom, uz obavezne konsultacije vijeća zaposlenika.

Član 15.

U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, te u drugim slučajevima neophodne potrebe, zaposlenik je obavezan, na zahtjev Poslodavca, raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 sati sedmično.
Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od još, najviše, 10 sati sedmično.

Član 16.

Rad u vremenu između 22 uveče i 06 sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom.

Član 17.

U zavisnosti od potreba normalnog odvijanja procesa rada ovlašteno lice Poslodavca može nalogom odrediti pripravnost kod kuće.
Pripravnost kod kuće predstavlja poseban uvjet rada kada zaposlenik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku korištenje slobodnih dana za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod kuće i to najkasnije do kraja mjeseca u kojem je zaposlenik bio u pripravnosti ili mu isplatiti naknadu.

Odmori i odsustvo

Član 18.

U skladu sa Zakonom o radu, Poslodavac osigurava zaposlenicima sljedeće odmore u trajanju:
- u toku radnog vremena (odmor se koristi u toku radnog dana po rasporedu, s tim da se ne uračunava u radno vrijeme i da ne može biti na početku ili na kraju radnog vremena) najmanje 30 minuta
- dnevni odmor između dva uzastopna
radna dana najmanje 12 sati neprekidno
- sedmični odmor najmanje 24 sata neprekidno
- godišnji odmor najmanje 18 radnih dana
- godišnji odmor maloljetnika najmanje 24 radna dana
- godišnji odmor zaposlenika koje uz
primjenu mjera zaštite na radu nije moguće
zaštititi od štetnih uticaja najmanje 30 radnih dana

Član 19.

Zaposlenicima koji su u toku rada izloženi štetnim zračenjima Poslodavac je dužan obezbijediti odmor na svakih 60 (šezdeset) minuta rada po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme.
Pravilnikom o zaštiti na radu utvrđuju se radna mjesta iz stava 1. ovog člana.
Godišnji odmori

Član 20.

Zaposlenik koji se