Na osnovu člana 112. Zakona o radu ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03) i člana 39. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 54/05), Sindikat elektroenergetskih radnika BiH i Nezavisni sindikat zaposlenika JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar, na jednoj strani i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, na drugoj strani, dana 7. augusta 2007. godine, zaključili su

KOLEKTIVNI UGOVOR

ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 61 od 10 septembra 2007, 42/12, 34/13)

I. UVODNE ODREDBE

Član 1.

Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze poslodavaca i zaposlenika elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) iz radnog odnosa i na osnovu rada u skladu sa Zakonom o radu (u daljnjem tekstu: Zakon) ("Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03) i drugim propisima.
Prema odredbama ovog Ugovora poslodavci su privredna društva s većinskim državnim kapitalom koja se bave elektroprivrednom djelatnošću u Federaciji BiH.
Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizičko lice u radnom odnosu koje obavlja određene poslove za poslodavca na osnovu ugovora o radu.

Član 2.

Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.
Opći akti poslodavca (pravilnici i ostali akti kojima se regulišu radni odnosi i prava zaposlenika iz radnih odnosa) moraju biti u skladu sa ovim Ugovorom, osim ako nije drugačije regulisano Zakonom, a bit će doneseni uz konsultacije i saglasnost sindikata.
Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino pravo zaposlenika bilo manje od prava utvrđenog ovim Ugovorom, neposredno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora.

II. RADNI ODNOS

Član 3.

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaključenim između poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema u skladu sa Zakonom.
O potrebi zapošljavanja novog zaposlenika odlučuje poslodavac, a odabir novog zaposlenika vrši se na jedan od načina predviđenih Pravilnikom o radu društva (u daljnjem tekstu: Pravilnik).
Provedba konkursa isključuje se kod stipendista na osnovu ugovora o stipendiranju.
Zapošljavanje novog zaposlenika moguće je tek nakon neuspjelog pokušaja traženja odgovarajućeg zaposlenika unutar društva, u smislu odredaba ovog Ugovora.
Ovlašteno lice vrši obavezno traženje odgovarajućeg zaposlenika unutar društva u kontaktima s drugim ovlaštenim licima, odnosno, putem kadrovskih službi i internog oglasa.

Član 4.

Ugovor o radu sklopljen u pismenoj formi, mora sadržavati podatke o:
1. ugovornim stranama te njihovom prebivalištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada,
3. nazivu, prirodi ili vrsti rada na koji se zaposlenik zapošljava: popis i opis poslova,
4. danu otpočinjanja rada,
5. očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji zaposlenik ima pravo,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati zaposlenik, odnosno poslodavac, a u slučaju kad se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plaći, dodacima i naknadama na plaću te periodima isplate primanja na koje zaposlenik ima pravo,
9. trajanju redovnog radnog dana ili sedmice.

Član 5.

Ugovor o radu može se zaključiti:
- na neodređeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom,
- na određeno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom.
Prilikom stupanja na rad organizaciona jedinica poslodavca u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos mora omogućiti zaposleniku upoznavanje s općim aktima poslodavca kojima se utvrđuju prava, obaveze i odgovornost iz radnog odnosa.
Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, poslodavac može sa zainteresovanim licem zaključiti i Ugovor o volonterskom radu.
Poslodavac može pod određenim uslovima sa zainteresovanim licem zaključiti i Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Zaključivanje ugovora, iz st. 1., 3. i 4. ovog člana, vrši se u skladu sa Zakonom, Pravilnikom i ovim Ugovorom.

Član 6.

Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi, i pored podataka utvrđenih Zakonom, moraju biti sadržani i podaci o:
- posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (otežani, opasni i sl.),
- postupku zaštite prava zaposlenika iz radnog odnosa,
- probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta.

PROBNI RAD

Član 7.

Zaključivanjem ugovora o radu, može se ugovoriti probni rad, koji ne može trajati duže od 6 (šest) mjeseci.

PRIJEM PRIPRAVNIKA

Član 8.

Ugovor o obavljanju pripravničkog staža zaključuje se na određeno vrijeme s tim da pripravnik ostvaruje sva prava utvrđena Zakonom i Pravilnikom.

VOLONTERSKI RAD

Član 9.

Na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stručnog ispita (volonterski rad) kao uslova za obavljanje određenih zanimanja, mogu se primati lica koja su završila školovanje za takvo zanimanje.
Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada obezbjeđuju se prava propisana Zakonom.
Volonterski rad iz stava 1. ovog člana može trajati najduže godinu dana i taj period ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo.

III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

RADNO VRIJEME

Član 10.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 (četrdeset) sati sedmično.
Dnevno radno vrijeme i raspored radnog vremena utvrđuje poslodavac u skladu sa Pravilnikom.

Član 11.

U slučajevima neophodne potrebe zaposlenik je obavezan na zahtjev poslodavca raditi duže od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najviše do 10 (deset) sati sedmično.
Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno, i to u trajanju od još, najviše, 10 (deset) sati sedmično.
Zaposlenik može imati maksimalno 40 sati prekovremenog rada tokom jednog mjeseca.

Član 12.

Rad zaposlenika u vremenu između 22 (dvadeset dva) sata uvečer i 6 (šest) sati idućeg dana smatra se noćnim radom.
Noćni rad smatra se kao rad u posebnim okolnostima za koji zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanu osnovnu plaću.

ODMORI

Član 13.

U skladu sa Zakonom, poslodavac obezbjeđuje zaposlenicima sljedeće odmore u trajanju:
- tokom radnog dana najmanje 30 (trideset) minuta (odmor ne može biti korišten na početku i na kraju radnog vremena),
- iznimno, na zahtjev zaposlenika, odmor tokom radnog dana u trajanju od najmanje 1 (jedan) sat za jedan dan tokom radne sedmice,
- dnevni odmor između dva radna dana najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno,
- sedmični odmor najmanje 24 (dvadeset četiri) sata neprekidno,
- godišnji odmor najmanje 18 (osamnaest) radnih dana.
Izuzetak u odnosu na stav 1. ovog člana čine zaposlenici koji rade u smjenama na radnim mjestima gdje se rad ne može prekidati zbog bezbjednosti i prirode tehnološkog procesa i gdje vrijeme trajanja odmora tokom rada može biti podijeljeno u više kratkih pauza od 10-15 minuta radi ishrane na