Na osnovu člana 10. Zakona o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 16/02 i 62/02), Vlada Republike Srpske na prijedlog Agencije za državnu upravu Republike Srpske, na sjednici od 3. decembra 2002. godine, donijela je

KODEKS PONAŠANjA

DRŽAVNIH SLUŽBENIKA REPUBLIKE SRPSKE

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 83 od 23. decembra 2002, 83/09)

1.
Ovim kodeksom se definišu smjernice, metode primjene i proceduralna pravila koja promovišu uspostavljanje i održavanje demokratske administrativne službe u upravi Republike Srpske, koja uživa opštu društvenu podršku, te izražava vrline i unutrašnje vrijednosti, koje s jedne strane utvrđuju u sažetom prikazu ideal državnog službenika, a s druge strane pomažu pri oblikovanju dostojnog lika državnog službenika, te u isto vrijeme pokazuje posvećenost javnim interesima, Vladi i zaposlenima i ima obavezujuću snagu za sve one koji su zaposleni u administrativnoj službi. Odredbe Kodeksa će se primjenjivati u svim slučajevima koji nisu uređeni Zakonom o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske i podzakonskim aktima iz oblasti administrativne službe.
2.
Državni službenik će se u obavljanju svojih poslova i zadataka pridržavati principa profesionalne nepristrasnosti, odgovornosti, čestitosti, transparentnosti, javnosti, efikasnosti i ekonomičnosti. Državni službenik će u okviru svoje ustavne dužnosti disciplinovano i časno služiti građane, te poštovati načela urednog poslovanja i nepristrasnosti administrativne službe. Državni službenik će u obavljanju svojih dužnosti poštovati zakon i zastupati isključivo javni interes. Državni službenik će u okviru svog radnog vremena obavljati službenu dužnost odgovorno i efikasno. Državni službenik će sredstva kojima raspolaže prilikom obavljanja službe koristiti sa pažnjom dobrog domaćina (bonus pater familias), a informacije koje su mu službeno dostupne, neće koristiti u privatne svrhe. Državni službenici će u okviru svoje nadležnosti maksimalno pojednostaviti administrativne aktivnosti građana pred organom uprave, poštujući pozitivne zakonske propise.
3.
Državni službenik neće tražiti, ni za sebe ni za druge, niti će prihvatiti, čak ni u svečanim prilikama darove ili neku drugu korist, od lica koja su ostvarila svoja prava ili izbjegla obavezu na osnovu odluka organa državne uprave u kojem radi. Državni službenik neće tražiti darove, ni za sebe, ni za druge, niti će prihvatiti neku drugu korist od podređenih ili srodnika podređenih. Državni službenik neće nuditi darove ili neku drugu korist nadređenima ni rođacima nadređenih, niti licima iz njihovog neposrednog životnog okruženja. Ako se državnom službeniku, radi obavljanja posla, ponudi poklon ili nedozvoljene pogodnosti, državni službenik je dužan da: odbije poklon ili nedozvoljenu pogodnost, pokuša identifikovati lice koje je dalo ponudu, izbjegava dugotrajne kontakte sa istim licem; ako poklon nije moguće odbiti ili vratiti pošiljaocu, treba ga odložiti i ne koristiti, po mogućnosti imati svjedoke, što prije napraviti zvaničnu službenu zabilješku o ponudi, pokušaju ili uručenju nedozvoljene pogodnosti, i sve to prijaviti svom neposrednom rukovodiocu.
Bez obzira na odredbe drugih propisa, državni službenik može obavijestiti neposrednog rukovodioca ili Vladu Republike Srpske o radnjama u organu republičke uprave za koje vjeruje da imaju obilježje korupcije ili drugih nezakonitosti.
Rukovodilac republičkog organa uprave ili Vlada Republike Srpske dužni su da zaštite od šikaniranja, prijetnji i sličnih ponašanja državnog službenika koji prijavi, u dobroj vjeri, mito, korupciju ili druge nezakonite radnje.
4.
Državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora i organa političkih stranaka. Državni službenik će obavijestiti neposrednog rukovodioca o pripadnosti udruženju ili organizaciji, uključujući članstva koja su povjerljive prirode, čiji su interesi zavisni od njihove djelatnosti. Državni službenik neće obavezivati ostale zaposlene na članstvo u udruženjima i organizacijama, niti će ih na to navoditi obećavajući im napredovanje u poslu. Državni službenik, s izuzetkom viših državnih službenika, može uspostaviti neku vrstu legalnog angažmana samo pod uslovom da to ni na koji način ne ugrožava njegovu profesiju, u smislu efikasnosti poslovanja, profesionalne nezavisnosti ili pak, prevelike iscrpljenosti. Profesionalno osposobljavanje čini važan dio profesije državnog službenika, pa se svaka vrsta naučne, obrazovne, umjetničke, književne ili izdavačke aktivnosti podržava, jer ona doprinosi bogaćenju intelektualnog potencijala državnog službenika, te kao takva doprinosi poboljšavanju izvršavanja aktivnosti i ugledu administrativne službe.
5.
Državni službenik u vrijeme izborne kampanje neće preduzimati aktivnosti koje bi dovele u pitanje političku nepristrasnost državnog službenika.
Državni službenik će obezbjediti da se informacije kojima raspolaže na radnom mjestu koriste u skladu sa zakonskim propisima i utvrđenim pravilima. Državni službenik će nepristrasno ispunjavati zahtjeve za informacijama zatraženih od kandidata iz različitih partija vodeći računa da se u davanju odgovora rukovodi principima utvrđenih Zakonom o slobodi pristupa informacijama. Državni službenici koji privatno učestvuju u političkim aktivnostima vezanim za izbore ne smiju dozvoliti da se njihovi politički stavovi ili akcije miješaju sa njihovim službenim pozicijama koje, u svako doba, moraju ostati profesionalne i politički nepristrasne, jer samo na taj način državni službenik će moći javnosti objasniti da li je njegova aktivnost ili izjava učinjena privatno ili službeno.
6.
Državni službenik će pismeno obavijestiti rukovodioca svoje organizacione jedinice o odnosima saradnje koju je, na bilo koji način, ostvarivao tokom posljednjih pet godina, a za koju je primao finansijsku nadoknadu, pojašnjavajući pri tom slijedeće: a) da li on, odnosno njegovi saradnici ili pak neko drugi iz njegovog neposrednog životnog okruženja još uvijek ima finansijsku korist od lica s kojim je zaposleni imao odnos saradnje; b) da li su postojali i da li još uvijek postoje odnosi sa licem koje može imati koristi od aktivnosti ili odluka, koje se odnose na zadatke povjerene datom zaposlenom. Rukovodilac organizacione jedinice će, prije preuzimanja iste, pismeno obavijestiti organ državne uprave o svojim dionicama i drugim finansijskim interesima koji bi ga mogli dovesti u sukob interesa s javnom funkcijom koju on obavlja; takođe će izjaviti da li ima krvnih srodnika i srodnika po bračnom drugu (tzv. tazbinsko srodstvo), ili pak, nekih drugih lica iz neposrednog životnog okruženja koja obavljaju političke, profesionalne ili privredne aktivnosti, a koje ih često dovode u kontakte s funkcijom koju on obavlja, ili koji imaju uticaja na aktivnosti i odluke.
7.
Državni službenik će se uzdržavati od učešća u donošenju odluka i u aktivnostima koje se tiču njegovih ličnih interesa; interesa njegovih srodnika ili lica iz