Na temelju članka 81. stavka 3. Zakona o vinu ("Narodne novine" br. 96/03), Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavljuje
LISTU
TRADICIONALNIH IZRAZA ZA VINO
(Objavljeno u "Narodne novine", br. 96 od 19 rujna 2007, 62/10)
I.
Listu tradicionalnih izraza za vino čine vina:
1. Prošek;
2. Opolo;
3. Plavac;
4. Mlado vino portugizac;
5. Bermet;
6. Dingač. II.
Dodaci I. do VI. tiskani su uz ovu Listu i čine njen sastavni dio. III.
"Prijelazno razdoblje za usklađivanje sa zahtjevima navedenima u Dodacima I. do VI. u Listi tradicionalnih izraza za vino je 31. prosinca 2011. godine." IV.
Lista tradicionalnih izraza za vino objavit će se u "Narodnim novinama".
Klasa: 320-14/07-01/84
Urbroj: 525-11-07-1
Zagreb, 11. rujna 2007.
Ministar
Petar Čobanković, v. r.
DODATAK I.
PROŠEK
1. DEFINICIJA VINA
Prošek je desertno kvalitetno ili desertno vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom. Prošek po boji može biti bijelo ili crno vino. Boja Prošeka može varirati od jantarnožute do tamnocrvene boje. Prošek je najčešće s ostatkom šećera. U okusu Prošeka prevladava punoća i izraženi voćni karakter koji upućuje na suho grožđe.
Prošek se proizvodi od sljedećih autohtonih sorti vinove loze: plavac mali, okatac crni, muškat ruža crni, crljenak, vugava, pošip bijeli, grk, maraština, babić, plavina, lasina, malvazija, žlahtina, malvasia dubrovačka bijela.
Karakteristika navedenih sorata je visoka kvaliteta, a šećer u grožđu prije prosušivanja mora biti najmanje 100o Oechsla.
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Prošek, obzirom na kategoriju kakvoće i zonu proizvodnje je:
a. za kvalitetna vina:
- 12.000 kg/ha u zoni C2;
- 13.000 kg/ha u zoni C3.
b. za vrhunska vina:
- 11.000 kg/ha u zoni C2;
- 12.000 kg/ha u zoni C3.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNjE
Specifičnost tehnologije proizvodnje Prošeka je u biranju zdravih grozdova po mogućnosti već lagano prosušenih i njihovom daljnjem sušenju na trsu, na suncu ili u hladovini tavana i sušarama. Grožđe se suši dok ne postigne šećer od 120o Oechsla.
Prerada započinje gnječenjem prosušenog grožđa i maceracijom koja traje 2 - 5 dana. Nakon maceracije masulj se cijedi i preša. Alkoholna fermentacija traje do godinu dana. Za fermentaciju se koriste selekcionirani kvasci koji mogu djelovati u moštu velike gustoće.
Dozrijevanje i njega Prošeka traje najmanje godinu dana u drvenim bačvama. Randman u proizvodnji Prošeka se kreće 10 - 30%.
Prošek mora sadržavati najmanje 15% vol stvarnog alkohola i maksimum 22% vol ukupnog alkohola.
Sadržaj ukupnog sumpornog dioksida u Prošeku može biti:
- 210 mg/L, od toga 40 mg/L slobodnog, u vinima s manje od 50 g/l neprovrela šećera,
- 300 mg/L, od toga 50 mg/L slobodnog, u vinima s više od 50 g/l neprovrela šećera.
Parametri kakvoće vina Prošek:
stvarni alkohol (vol%): min. 15
ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 19
reducirajući šećer (g/l): do 12
ukupna kiselost (g/l): min. 4.
DODATAK II.
OPOLO
1. DEFINICIJA VINA
Opolo je ružičasto mirno, kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom u kojem prevladava voćni karakter okusa i mirisa, proizvedeno od isključivo crnih sorti tehnologijom proizvodnje bijelih vina. Boja može varirati od svijetloružičaste do intenzivnih tonova ružičaste boje.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Opola je regija Primorska Hrvatska koja obuhvaća sljedeće podregije i vinogorja:
- Podregije: Istra, Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora, Srednja i Južna Dalmacija.
- Vinogorja: Vinogorje Zapadna Istra, Vinogorje Centralna Istra, Vinogorje Opatija - Rijeka, Vinogorje Krk, Vinogorje Rab, Vinogorje Cres - Lošinj, Vinogorje Pag, Vinogorje Zadar-Biograd, Vinogorje Benkovac - Stankovci, Vinogorje Promina, Vinogorje Pirovac - Skradin, Vinogorje Knin, Vinogorje Drniš, Vinogorje Šibenik, Vinogorje Primošten, Vinogorje Sinj - Vrlika, Vinogorje Imotski, Vinogorje Vrgorac, Vinogorje Kaštela - Trogir, Vinogorje Split - Omiš - Makarska, Vinogorje Neretva, Vinogorje Konavle, Vinogorje Mljet, Vinogorje Pelješac, Vinogorje Korčula, Vinogorje Lastovo, Vinogorje Vis, Vinogorje Hvar, Vinogorje Brač, Vinogorje Šolta.
3. SORTE VINOVE LOZE
Opolo se proizvodi od preporučenih crnih sorti vinove loze regije Primorska Hrvatska sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze ("Narodne novine" br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07).
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Opolo, obzirom na zonu proizvodnje je:
- 12.000 kg/ha u zoni C2;
- 13.000 kg/ha u zoni C3.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNjE
Opolo se proizvodi tehnologijom brze prerade, odnosno trenutnim odvajanjem samotoka ili kratkotrajnom maceracijom masulja do 12 sati bez fermentacije.
Parametri kakvoće:
Opolo - kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom:
stvarni alkohol (vol%): min. 11
ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 18
reducirajući šećer (g/l): do 12
ukupna kiselost (g/l): min. 4.
DODATAK III.
PLAVAC
1. DEFINICIJA VINA
Plavac je crno suho ili polusuho mirno, kvalitetno ili vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, tamno rubinsko crvene boje, izraženoga sortnog mirisa i punoga trpkastog okusa.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju vina Plavac su podregije Dalmatinska zagora i Srednja i Južna Dalmacija koje obuhvaća sljedeća vinogorja:
- Vinogorje Sinj - Vrlika, Vinogorje Imotski, Vinogorje Vrgorac, Vinogorje Kaštela - Trogir, Vinogorje Split - Omiš - Makarska, Vinogorje Neretva, Vinogorje Konavle, Vinogorje Mljet, Vinogorje Pelješac, Vinogorje Korčula, Vinogorje Lastovo, Vinogorje Vis, Vinogorje Hvar, Vinogorje Brač, Vinogorje Šolta.
3. SORTE VINOVE LOZE
Plavac se proizvodi od autohtone sorte vinove loze plavac mali. Uz ovu sortu u proizvodnji do 10% koriste se i druge preporučene crne sorte vinove loze podregije Dalmatinska zagora i Srednja i Južna Dalmacija sukladno Pravilniku o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze ("Narodne novine" br. 159/04, 14/05, 42/05, 62/05, 3/06, 37/06, 76/06, 44/07).
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Plavac, obzirom na kategoriju kakvoće i zonu proizvodnje je:
a. za kvalitetna vina:
- 12.000 kg/ha u zoni C2;
- 13.000 kg/ha u zoni C3.
a. za vrhunska vina:
- 11.000 kg/ha u zoni C2;
- 12.000 kg/ha u zoni C3.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNjE
Proizvodnja vina Plavac započinje runjenjem i muljanjem grožđa, a zatim se masulj macerira. Nakon odvajanja mladog vina od komine i prešanja, uz samotok, koristi se i prva preševinska frakcija. Tiho vrenje koje traje do kraja fermentacije odvija se u inodž ili drvenim bačvama te kod proizvodnje vrhunskog vina i u bariljue bačvama.
Vrhunsko vino traži dozrijevanje i njegu minimalno dvije godine.
Parametri kakvoće:
Plavac - kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom:
stvarni alkohol (vol%): min. 12,5
ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 21
reducirajući šećer (g/l): do 4
ukupna kiselost (g/l): min. 4,3
pepeo (g/l): min. 2.
Plavac - vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom:
stvarni alkohol (vol%): min. 13
ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 25
reducirajući šećer (g/l): do 12
ukupna kiselost (g/l): min. 4,5
pepeo (g/l): min. 2,1.
DODATAK IV.
MLADO VINO PORTUGIZAC
1. DEFINICIJA VINA
Mlado vino portugizac je mlado crno vino, stolno s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom ili kvalitetno s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom i koje ne mora proći cjelovitu tehnološku obradu. Rubinsko crvene je boje, djelomice potpuno izbistreno, izraženog sortnog mirisa s finim voćnim aromama posebice šumskog voća i aromama kvasaca. Specifičnost mu daju mekani tanini i baršunast okus koji je posljedica otopljenog CO2. Naglašene je kiselosti koja mu daje izuzetnu svježinu i pitkost.
Posebnost ovog mladog vina je mogućnost uživanja u vinu odmah nakon početka fermentacije što ga čini osvježavajućim, zbog male količine alkohola, neprevrelog šećera i male količine CO2 koji je tek nastao.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Mladog vina portugizac su:
- u podregiji Plešivica vinogorja: Vinogorje Samobor, Vinogorje Plešivica - Okić, Vinogorje Sveta Jana, Vinogorje Krašić,
- u podregiji Slavonija: Vinogorje Kutjevo,
- u podregiji Moslavina vinogorja: Vinogorje Čazma i Vinogorje Voloder - Ivanić Grad,
- u podregiji Podunavlje: Vinogorje Baranja.
3. SORTE VINOVE LOZE
Mlado vino portugizac proizvodi se od sorte vinove loze portugizac. Sorta je udomaćena u podregiji Plešivica, a uzgaja se i u podregiji Slavonija, Moslavina i Podunavlje.
Smatra se da potječe iz vremena Austro-Ugarske. Na Plešivici se spominje od davne 1850. godine kada se u njemu uživalo kao mladom vinu.
4. UROD PO HEKTARU
Dopušteni urod po hektaru za Mlado vino portugizac, obzirom na kategoriju kakvoće i zonu proizvodnje je:
a. za stolna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom:
- 12.000 kg/ha u zoni B;
- 13.000 kg/ha u zoni C1;
b. za kvalitetna vina:
- 11.000 kg/ha u zoni B;
- 12.000 kg/ha u zoni C1.
5. TEHNOLOGIJA PROIZVODNjE
Proizvodnja Mladog vina portugizac započinje berbom grožđa na osnovu praćenja količine šećera i ukupne kiselosti u grožđu tijekom dozrijevanja. U proizvodnji Mladog vina portugizac količina šećera u grožđu, odnosno moštu na dan berbe treba osigurati minimalno 16 g/l šećera u grožđu te nije dopušteno doslađivanje mošta. Ubrano grožđe se mulja i runi, a dobiveni masulj se sulfitira s najviše 10 g kalijeva metabisulfita na 100 litara. Masulj se ostavlja na maceraciji nekoliko dana uz obavezno miješanje, odnosno potapanje klobuka. Alkoholna fermentacija se provodi uz dodatak starter kulture Saccharomyces cerevisiae. Ovi procesi traju 6 - 7 dana pri temperaturi 25 - 30oC. Nakon postignute zadovoljavajuće obojenosti, gotovo prevrela samotočna frakcija vina otače se s komine. Otvoreni pretok vina obavlja se nakon 10 - 15 dana uz dodatak 5 g kalijeva metabisulfita na 100 litara. Nakon provedene alkoholne fermentacije vino nije potrebno potpuno izbistriti, nego se u promet stavlja bez tehnološke obrade i finalizacije.
Parametri kakvoće Mladog vina portugizac:
stvarni alkohol (vol%): min. 10
ekstrakt bez šećera: (g/l): min. 19,0
reducirajući šećer (g/l): do 4
ukupna kiselost (g/l): min. 4,5.
DODATAK V.
BERMET
1. DEFINICIJA VINA
Bermet je specijalno aromatizirano crno vino, koje se proizvodi dodatkom aromatičnih biljaka i plodova voća (pelin, gorušica, korijander, klinčić, muškatni oraščić, vanilija, cimet, anis, naranča, limun, rogač, smokva, i dr.). Rubinsko crvene je boje specifičnog gorko-slatkog okusa upotpunjen aromom mediteranskog bilja i voća. Po količini ukupnog šećera svrstan je u kategoriju slatkih vina.
2. PODRUČJE UZGOJA
Područje uzgoja vinove loze za proizvodnju Bermeta su podregija Plešivica i Prigorje - Bilogora koja obuhvaćaju sljedeća vinogorja:
- Vinogorje Samobor, Vinogorje Plešivica - Okić, Vinogorje Sveta Jana, Vinogorje Krašić, Vinogorje Ozalj - Vivodina, Vinogorje Dugo Selo - Vrbovec, Vinogorje Kalnik, Vinogorje Koprivnica - Đurđevac, Vinogorje Bilogora, Vinogorje Zelina, Vinogorje Zagreb.
Tradicionalno se Bermet od davnina proizvodi u vinogorju Samobor.
3. SORTE VINOVE LOZE
Bermet se tradicionalno proizvodi od sljedećih crnih sorti vinove loze: frankovka, portugizac, kavčina crna, znjeigelt, pinot crni, a uz dodatak bijelih sorti vinove loze: graševina i kraljevina.