(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 16 od 25. februara 2005, 77/06, 119/08)
I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Pravobranilaštvo Republike Srpske je samostalni organ koji u postupku pred sudovima i drugim nadležnim organima preduzima pravna sredstva radi zaštite imovinskih prava i interesa Republike Srpske, grada, opštine i njihovih organa i organizacija, te drugih organa i organizacija koji nemaju svojstvo pravnog lica i nisu upisani u sudski registar, a finansiraju se iz budžeta Republike Srpske.
Pravobranilaštvo vrši i druge poslove određene zakonom.
U postupcima radi naplate naknade za usluge uređenja i prirodne pogodnosti (jednokratna renta) i naknade za trajno korišćenje građevinskog zemljišta (trajna renta), kao i sporovima iz radnih odnosa, poslove zastupanja grada i opštine pred sudovima i drugim organima vršiće lice određeno zakonom ili drugim aktom tih subjekata. Ukoliko to nije utvrđeno zakonom ili drugim aktom, ovlašćeni organ grada, odnosno opštine posebnom odlukom će odrediti lice koje će ga zastupati.
Lice iz prethodnog stava mora biti diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom.
Član 2.
Pravobranilaštvo vrši svoju funkciju na osnovu zakona i drugih propisa.
Član 3.
Pravobranilaštvo se osniva i ukida zakonom. Pravobranilaštvo ima svoj pečat.
Sjedište Pravobranilaštva je u Banjoj Luci.
Član 4.
Pravobranilac i zamjenik pravobranioca ne mogu biti narodni poslanici, vršiti političke i upravne funkcije, vršiti drugu službu ili dužnost koja bi mogla uticati na njihovu samostalnost u radu, ili bi mogla umanjiti njihov ugled ili ugled pravobranilačke funkcije.
Član 5.
Pravobranilac je za svoj rad odgovoran Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Zamjenik pravobranioca odgovara za svoj rad Narodnoj skupštini Republike Srpske i pravobraniocu.
Pomoćnik pravobranioca odgovara za svoj rad pravobraniocu.
Član 6.
Bračni drug pravobranioca, zamjenika i pomoćnika pravobranioca, srodnici u pravoj liniji i srodnici u pobočnoj liniji do četvrtog stepena srodstva, kao i srodnici do drugog stepena tazbinskog srodstva ne mogu vršiti funkciju zamjenika ili pomoćnika.
Član 6a.
Pravobranilac i njegovi zamjenici ne mogu biti krivično gonjeni ili lišeni slobode za iskazano mišljenje u vršenju svoje funkcije.
Član 7.
(Brisan)
Član 8.
Pravobranilaštvo može pred Ustavnim sudom prijedlogom pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona i zakonitosti drugih propisa i opštih akata, kad ocijeni da su povrijeđena imovinska prava i interesi subjekata iz člana 1. ovog zakona.
Član 9.
Sudovi i drugi organi dužni su obavještavati Pravobranilaštvo ako u toku postupka uoče da treba preduzeti mjere za zaštitu prava i interesa Republike, grada, opština i drugih subjekata koje je Pravobranilaštvo po zakonu dužno da zastupa.
Član 10.
Organi, organizacije, preduzeća i druga pravna lica dužni su dostavljati obavještenja o ugrožavanju i narušavanju, ili osporavanju prava i stvari u svojini subjekata iz člana 1. ovog zakona, radi preduzimanja daljih pravnih radnji za koje je Pravobranilaštvo ovlašćeno.
Organi i pravna lica dužni su na zahtjev Pravobranilaštva dostaviti podatke, obavještenja i spise, kao i stručno mišljenje, koji su potrebni za preduzimanje radnji iz njegove nadležnosti.
Član 11.
Pravobranilaštvo prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom ili drugim državnim organom može preduzeti mjere radi pokušaja zaključenja vansudske nagodbe.
Vansudska nagodba, ako je potrebna klauzula izvršnosti, zaključuje se kod notara.
Prije zaključenja vansudske nagodbe Pravobranilaštvo je dužno da dobije pismenu i ovjerenu saglasnost stranke koju zastupa na nagodbu takvog sadržaja.
Pravobranilaštvo može učestvovati u postupcima medijacije, s tim što se i na nagodbe u medijaciji primjenjuju uslovi iz stava 3. ovog člana.
Pravobranilaštvo prije pokretanja postupka pred nadležnim sudom ili drugim državnim organom može preduzeti mjere radi pokušaja zaključenja vansudske nagodbe.
Vansudska nagodba, ako je potrebna klauzula izvršnosti, zaključuje se kod notara.
Prije zaključenja vansudske nagodbe Pravobranilaštvo je dužno da dobije pismenu i ovjerenu saglasnost stranke koju zastupa na nagodbu takvog sadržaja.
Pravobranilaštvo može učestvovati u postupcima medijacije, s tim što se i na nagodbe u medijaciji primjenjuju uslovi iz stava 3. ovog člana.
Troškovi za zastupanje Pravobranilaštva obračunavaju se po Tarifi o nagradama i naknadama za rad advokata i predstavljaju prihod budžeta.
Član 12.
Zamjenik pravobranioca podnosi godišnji izvještaj o svom radu gradu ili opštinama sa područja tog sjedišta zamjenika.
Pravobranilaštvo prati i proučava pojave i probleme iz oblasti vršenja svojih funkcija koje se odnose na primjenu zakona, te obavještava nadležne organe i predlaže mjere za sprečavanje društveno štetnih pojava.
Član 13.
Pravobranilaštvo o svom radu podnosi godišnji izvještaj Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Zamjenik pravobranioca podnosi informaciju o stanju i pojavama u oblasti zaštite imovinskih prava ili interesa grada i opština za područje tog sjedišta zamjenika.
Član 14.
Rad Pravobranilaštva je javan i svako ima pravo pristupa informacijama u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.
Pravobranilaštvo može, kada to pravobranilac ocijeni cjelishodnim, putem medija obavijestiti javnost o stanju zaštite imovinskih interesa Republike Srpske i drugih subjekata iz člana 1. ovog zakona.
II - DJELOKRUG POSLOVA PRAVOBRANILAŠTVA
Član 15.
Funkciju Pravobranilaštva vrši pravobranilac.
Pravobranilac ima određen broj zamjenika. Broj zamjenika, na prijedlog ministra pravde, utvrđuje Narodna skupština Republike Srpske.
Član 16.
Zamjenik može preduzimati svaku radnju u postupku pred sudovima i drugim nadležnim organima za koje je ovlašćen pravobranilac.
Ukoliko pravobranilac nije saglasan sa preduzimanjem neke radnje zamjenika, dužan mu je dati upute kako da postupi u konkretnom slučaju.
Ako i poslije toga zamjenik odbije da postupi po uputama iz prethodnog stava, tu radnju preduzima pravobranilac umjesto nadležnog zamjenika.
Član 17.
Pravobranilac i zamjenik pravobranioca mogu ovlastiti pomoćnika da ih u određenim predmetima zamjenjuje u zastupanju.
U postupku eksproprijacije nepokretnosti radi izgradnje objekata od javnog interesa pravobranilac može dati ovlašćenje iz stava 1. ovog člana i licu zaposlenom kod korisnika eksproprijacije, odnosno investitora izgradnje objekta.
Izuzetno, ako to zahtijeva priroda spora i razlozi ekonomičnosti postupka, ovlašćenje iz stava 1. ovog člana može se dati i drugom licu zaposlenom u Pravobranilaštvu Republike Srpske, u skladu sa zakonom ili licu koje je zaposleno kod subjekta kojeg zastupa Pravobranilaštvo Republike Srpske.
Član 18.
Svi subjekti koje po zakonu zastupa Pravobranilaštvo dužni su blagovremeno na zahtjev pravobranioca dostaviti tražene podatke i dokaze.
Pravobranilaštvo je obavezno prilikom dostavljanja zahtjeva za izjašnjenje subjektima koje zastupa da dostavi pravno mišljenje u svakom konkretnom slučaju.
Poslove zastupanja organa i pravnih lica iz člana 1. ovog zakona Pravobranilaštvo vrši u svim sudskim i upravnim postupcima, a u upravnim sporovima može zastupati organe koji su tuženi, ako mu je za to dato ovlašćenje.
Član 19.
U preduzimanju pravnih sredstava radi zaštite prava i interesa subjekata iz člana 1. ovog zakona, kao i zastupanja, Pravobranilaštvo je ovlašćeno da preduzima sve radnje koje preduzima stranka u postupku.
Ako Pravobranilaštvo smatra da ne treba pokrenuti postupak pred sudom ili drugim organom, ili treba povući tužbu, ili se odreći od tužbenog zahtjeva ili prijedloga za izvršenje, priznati zahtjev protivne stranke ili zaključiti poravnanje, zatražiti saglasnost o tome subjekta kojeg zastupa i koji se o tome pismeno izjašnjava.
Ako subjekat kojeg zastupa ne dostavi pisano izjašnjenje u roku od sedam dana od dana prijema zahtjeva za izjašnjenje, konačnu odluku o preduzimanju pravne radnje donosi pravobranilac ili zamjenik u sjedištu, o čemu obavještava subjekta.
Član 20.
U slučaju da Pravobranilaštvo treba po zakonu da zastupa stranke iz člana 1. ovog zakona, čiji su interesi u suprotnosti, izvršni organi učesnika u postupku će ovlastiti lica koja će ih zastupati.
Ukoliko Pravobranilaštvo pokrene postupak pred sudom ili drugim organom, na temelju ovlašćenja utvrđenih u zakonu, protiv subjekata iz člana 1. ovog zakona, taj subjekat je obavezan da odredi lice koje će ga zastupati u postupku.
Član 21.
(Brisan)
Član 22.
Subjekti iz člana 1. ovog zakona dužni su zatražiti mišljenje od Pravobranilaštva prilikom zaključivanja privrednih ugovora i ugovora koji regulišu imovinsko-pravna pitanja (u daljem tekstu: mišljenje).
Mišljenje iz prethodnog stava Pravobranilaštvo daje u roku do 15 dana od dana prijema zahtjeva i potrebne dokumentacije, a u složenijim slučajevima u roku od 30 dana.
Ako to zahtijevaju naročito opravdani interesi, Pravobranilaštvo je dužno dati mišljenje u roku od sedam dana, a u složenijim slučajevima u roku od 15 dana.
Ukoliko Pravobranilaštvo ne dostavi mišljenje u zakonom utvrđenom roku, ugovor se može zaključiti i bez mišljenja Pravobranilaštva.
Bez obzira na mišljenje Pravobranilaštva na ugovore iz st. 1. do 3. ovog člana, svako zainteresovano lice može u zakonom propisanom postupku tražiti poništenje pravnog posla, ako smatra da su njime povrijeđena njegova prava ili interesi.
Član 23.
Subjekti iz člana 1. ovog zakona dužni su zaključeni ugovor imovinsko-pravne prirode dostaviti Pravobranilaštvu u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.
Ako Pravobranilaštvo ocijeni da je zaključeni ugovor ništavan, podnijeće tužbu za utvrđivanje ništavnosti, a u slučaju da je ugovor rušljiv podnijeće tužbu za poništenje.
Član 24.
Imovinsko-pravni ugovor sa elementom inostranosti koji zaključi Republika Srpska ili pravna lica - korisnici sredstava iz člana 1. ovog zakona i ugovori kojim se pribavlja ili otuđuje nepokretnost navedenih subjekata, dostavljaju se Pravobranilaštvu, radi davanja mišljenja subjektima koje po zakonu zastupa.
Član 25.
Nadležni organ koji vrši obradu ili ovjeru ugovora o prometu nepokretnosti, a koji se odnose na subjekte iz člana 1. ovog zakona, dužan je primjerak tog ugovora dostaviti Pravobranilaštvu.
III - ORGANIZACIJA PRAVOBRANILAŠTVA
Član 26.
Pravobranilaštvo je organizovano po sjedištima zamjenika, i to:
- Sjedište zamjenika Banja Luka,
- Sjedište zamjenika Bijeljina,
- Sjedište zamjenika Doboj,
- Sjedište zamjenika Prijedor,
- Sjedište zamjenika Foča,
- Sjedište zamjenika Trebinje,
- Sjedište zamjenika Istočno Sarajevo,
- Sjedište zamjenika Vlasenica.
Član 27.
1. Sjedište zamjenika Banja Luka obuhvata područje mjesne nadležnosti osnovnih sudova u Banjoj Luci, Gradišci, Kotor Varošu, Prnjavoru i Mrkonjić Gradu.
2. Sjedište zamjenika Bijeljina obuhvata područje mjesne nadležnosti osnovnih sudova u Bijeljini i Zvorniku.
3. Sjedište zamjenika Doboj obuhvata područje mjesne nadležnosti osnovnih sudova u Derventi, Doboju, Modriči i Tesliću.
4. Sjedište zamjenika Prijedor obuhvata područje mjesne nadležnosti osnovnih sudova u Prijedoru i Novom Gradu.
5. Sjedište zamjenika Foča obuhvata područje mjesne nadležnosti osnovnih sudova u Foči i Višegradu.
6. Sjedište zamjenika Trebinje obuhvata područje mjesne nadležnosti osnovnog suda u Trebinju.
7. Sjedište zamjenika Istočno Sarajevo obuhvata p