Na osnovu člana 51. stav 1. Zakona o porezu na dohodak ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 91/06, 128/06 i 120/08) i člana 69. st. 1. i 2. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 118/08), ministar finansija donosi
PRAVILNIK
O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 127 od 31. decembra 2008, 5/10, 104/10)
I - OPŠTE ODREDBE
Član 1.
(1) Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak (u daljem tekstu: Pravilnik) razrađuje se način i postupak oporezivanja dohotka.
(2) Oporezivanje dohotka vrši se na osnovu Zakona o porezu na dohodak (u daljem tekstu: Zakon).
Član 2.
(1) Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeće značenje:
a) Republika Srpska - odnosi se na teritoriju Republike Srpske, uključujući njene teritorijalne vode i vazdušni prostor iznad teritorije,
b) fizičko lice - odnosi se na građanina,
v) fizičko lice iz Republike Srpske - lice koje ima prebivalište na teritoriji Republike Srpske,
g) strano fizičko lice - lice koje ima prebivalište izvan Republike Srpske,
d) tržišna cijena - iznos koji bi nepovezani kupac platio nepovezanom prodavacu u isto vrijeme i na istom mjestu, za ista ili slična dobra ili usluge, u uslovima slobodne konkurencije,
đ) poslovna djelatnost - djelatnost koju vrši fizičko lice s ciljem ostvarivanja dohotka,
e) kamata - iznos u novcu, robi ili uslugama, koji se plaća kao obaveza po dugu, depozitu ili u skladu sa finansijskim ugovorom o najmu, prodaji na rate ili nekoj drugoj vrsti prodaje s odloženim plaćanjem radi uključivanja instrumenata i aranžmana koji osiguravaju funkcionalni ekvivalent kamate,
ž) akcija - vlasnička hartija od vrijednosti koja predstavlja udio u osnovnom kapitalu akcionarskog društva,
z) akcionar - fizičko lice koje posjeduje akciju u akcionarskom društvu,
i) dividenda - dio neto dobiti koja se odlukom organa upravljanja pravnog lica raspodjeljuje u novcu ili u nenovčanom obliku akcionarima tog pravnog lica po osnovu posjedovanja akcija; učešće u raspodjeli neto dobiti neakcionarskih oblika organizovanja pravnih lica predstavlja dio neto dobiti koja se odlukom organa upravljanja pravnog lica raspodjeljuje u novcu ili nenovčanom obliku vlasnicima kapitala,
j) osnovica imovine - je tržišna vrijednost ili nabavna cijena imovine,
k) izmijenjena osnovica imovine - osnovica koja je umanjena za amortizaciju i uvećana za troškove poboljšanja i održavanja koji povećavaju osnovicu imovine u skladu sa Zakonom,
l) investiciona imovina (investiciono dobro) - imovina koja se posjeduje samo radi investiranja i ne uključuje imovinu koja se koristi u samostalnoj poslovnoj djelatnosti fizičkog lica,
lj) kapitalna imovina (kapitalno dobro) - imovina koju koristi fizičko lice radi obavljanja samostalne poslovne djelatnosti,
m) zakupac - fizičko lice kome je garantovano korišćenje imovine u zamjenu za periodična plaćanja zakupnine licu koje je omogućilo takvo korišćenje imovine,
n) zakupodavac - lice koje daje na korišćenje imovinu drugom licu, u zamjenu za primanje periodičnog dohotka od fizičkog lica kome je imovina data na korišćenje,
nj) gotovinski metod (metod blagajne) - dohodak je ostvaren u trenutku kada je prihod stvarno primljen, stavljen na raspolaganje ili u slučaju koristi dat fizičkom licu; rashodi nastaju u trenutku kada fizičko lice stvarno plati obavezu i
o) prosječna godišnja neto plata u prethodnoj godini - dvanaest prosječnih mjesečnih neto plata za period januar - decembar prethodne godine prema podacima nadležnog organa za statistiku u Republici Srpskoj.
Član 3.
(1) Dohodak fizičkog lica je zbir svih dohodaka koje ono ostvari iz svih izvora tokom poreske godine.
(2) Prihodi koji se ne uključuju u utvrđivanje poreske osnovice iz člana 7. Zakona ne smatraju se dohotkom i ne uključuju u obračun poreske osnovice.
(3) Dohodak koji je predmet oporezivanja je dohodak primljen u gotovom novcu, uslugama ili stvarima. U slučaju da je dohodak primljen u obliku usluga ili stvari, iznos dohotka koji je predmet oporezivanja je jednak tržišnoj vrijednosti u trenutku primljenih usluga ili stvari.
Član 4.
Porez na dohodak plaća se po stopi od 8 %.
Član 5.
(1) Poreski period je kalendarska godina.
(2) Poreski period može biti kraći od kalendarske godine ako poreski obveznik u toku kalendarske godine postane nerezident i ako rezident stiče ili gubi status poreskog obveznika.
(3) U slučajevima iz stava 2. ovog člana prava se računaju u korist poreskog obveznika prema broju punih mjeseci. Pun mjesec u smislu ovog člana podrazumijeva i mjesec u kojem poreski obveznik stiče ili gubi to pravo.
II - PORESKI OBVEZNIK
Član 6.
(1) Obveznik poreza na dohodak je rezident Republike Srpske i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to:
a) rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Republike Srpske i izvan teritorije Republike Srpske i
b) nerezident, za dohodak ostvaren na teritoriji Republike Srpske, izuzev nerezidenata iz Federacije BiH i Brčko Distrikta koji ostvaruju dohodak u zajedničkim institucijama i javnim preduzećima BiH koje se nalaze na teritoriji Republike Srpske za dohodak ostvaren u tim institucijama i javnim preduzećima.
(2) Ako više fizičkih lica zajednički ostvaruje dohodak, poreski obveznik je svako fizičko lice posebno, i to za dio koji ima u tako ostvarenom dohotku.
Član 7.
Status rezidenta, u smislu obveznika poreza na dohodak ima fizičko lice koje ispunjava sljedeće kriterijume rezidentnosti:
a) prisustvo u Republici Srpskoj:
Strano fizičko lice će se smatrati rezidentom Republike Srpske, u poreskom smislu, ako zadovolji određeni kriterijum dužine boravka u Republici Srpskoj tokom kalendarske godine. Da bi se smatralo rezidentom, strano fizičko lice mora biti fizički prisutno u Republici Srpskoj najmanje 183 dana;
b) samostalna djelatnost:
1) ako strano fizičko lice posjeduje ili obavlja poslovnu djelatnost putem stalnog mjesta poslovanja u Republici Srpskoj, tretiraće se kao fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost u Republici Srpskoj,
2) dohodak iz inostranog izvora stranog fizičkog lica, koji nastaje obavljanjem samostalne poslovne djelatnoti u Republici Srpskoj, smatraće se dohotkom u Republici Srpskoj kada:
- se izvor dohotka iz inostranstva može pripisati poslovnoj jedinici stranog fizičkog lica u Republici Srpskoj i
- poslovna jedinica u Republici Srpskoj, odnosno stalno mjesto poslovanja predstavlja osnov u stvaranju izvora dohodaka iz inostranstva;
v) lična uslužna djelatnost:
1) strano fizičko lice je uključeno u poslovanje u Republici Srpskoj kada strano fizičko lice ostvaruje dohodak od pružanja ličnih usluga.
2) dohodak od ličnih usluga uključuje isplate plate, provizije i naknade, a tako ostvaren dohodak može se:
- isplatiti u gotovom novcu, uslugama ili stvarima i
- primiti u drugoj godini, u cjelini ili djelimično, u odnosu na godinu kada je obavljena lična uslužna djelatnost,
3) ako je strano fizičko lice uključeno u poslovanje u Republici Srpskoj i ostvaruje dohodak od ličnih usluga, prihod iz inostranstva tog lica se:
- ne uključeje u dohodak koji je predmet oporezivanja u Republici Srpskoj, ako taj prihod nije nastao vršenjem ličnih usluga u Republici Srpskoj i
- uključuje se u dohodak oporeziv u Republici Srpskoj ako je taj prihod direktno povezan za lične usluge stranog fizičkog lica u Republici Srpskoj;
g) dohodak od nepokretne imovine:
1) ako strano fizičko lice ostvaruje dohodak od posjedovanja nepokretne imovine koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske, podrazumijeva se da je strano fizičko lice uključeno u poslovanje u Republici Srpskoj,
2) strano fizičko lice iz podtačke 1. ovog člana obveznik poreza na dohodak za dohodak ostvaren od posjedovanja nepokretne imovine u Republici Srpskoj.
III - PORESKA OSNOVICA I PORESKA OSLOBAĐANjA
Član 8.
(1) Poresku osnovicu poreza na dohodak fizičkog lica koje je poreski obveznik u Republici Srpskoj čini dohodak iz svih izvora koji je u skladu sa Zakonom oporeziv.
(2) Dohodak iz stava 1. ovog člana utvrđuje se na osnovu zbira svih oporezivih dohodaka iz Republike Srpske i iz inostranstva, bilo da su primljeni u gotovom novcu, uslugama ili imovini, uz umanjenje za odbitke i poreske kredite u skladu sa Zakonom.
Član 9.
Na iznos otpremnine koju poslodavac isplati zaposlenom prilikom odlaska u penziju ne plaća se porez na lična primanja, niti se taj iznos uključuje u poresku osnovicu.
Član 10.
(1) Otpremnina koju poslodavac isplati radniku prilikom otpuštanja sa posla ne uključuje se u oporezivi dohodak.
(2) Pod otpremninom prilikom otpuštanja sa posla smatra se isplata radniku ako je potreba za njegovim radom prestala iz ekonomskih, organizacionih ili tehnoloških razloga.
Član 11.
Isplata koju fizičko lice primi kao pomoć u slučaju smrti člana porodice, elementarne nepogode ili fizičkog ozljeđivanja, uključujući i članove uže porodice, izuzeta je od oporezivanja do visine propisane kolektivnim ugovorom.
Član 12.
(1) Smještaj koji poslodavac obezbijedi zaposlenom u mjestu gdje se obavlja djelatnost poslodavca, u cilju racionalnosti organizacije posla ili zbog kontinuiteta tehnološkog procesa, ne smatra se uslugom koju zaposleni prima kao oblik ličnog primanja.
(2) Smještaj iz stava 1. ovog člana podrazumijeva da je poslodavac zbog prirode posla morao obezbijediti smještaj zaposlenih u blizini mjesta obavljanja djelatnosti da bi:
a) izbjegao plaćanje transportnih troškova koji su veći od troškova smještaja,
b) spriječio gubljenje velikog dijela slobodnog vremena zaposlenih na putovanje i
v) obezbijedio nadzor nad proizvodnim procesom i zaštitu imovine.
(3) Izuzetno, smještaj koji ima karakter skrivenih isplata ličnih primanja oporezuje se kao svaki oporezivi dohodak.
Član 13.
Naknade za prevoz nisu oporeziva lična primanja do sljedećih iznosa:
a) naknade troškova prevoza na službenom putovanju po nalogu poslodavca u visini stvarnih izdataka za predviđeno prevozno sredstvo i na predviđenoj relaciji putovanja,
b) naknade troškova prevoza na posao i sa posla mjesnim javnim prevozom u visini stvarnih izdataka do visine cijene mjesečne prevozne karte na relaciji stvarnog putovanja zaposlenog,
v) naknade troškova prevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prevozom u visini stvarnih izdataka do visine mjesečne prevozne karte; ako zaposleni mora sa stanice međumjesnog javnog prevoza koristiti i mjesni prevoz, stvarni izdaci se utvrđuju u visini zbira troškova mjesnog i međumjesnog javnog prevoza do visine zbira mjesečnih prevoznih karata mjesnog i međumjesnog javnog prevoza i
g) naknade za korišćenje privatnog automobila u službene svrhe, po nalogu poslodavca, do visine 20 % cijene litra goriva po pređenom kilometru.
Član 14.
(1) Troškovi smještaja i noćenja na službenom putovanju po nalogu poslodavca priznaju se kao troškovi za umanjenje poreske osnovice u visini stvarnih izdataka, a najviše do visine cijene noćenja u hotelu druge kategorije (četiri zvjezdice) u mjestu službenog boravka.
(2) Službenim putovanjem, u smislu ovog pravilnika, smatra se putovanje iz mjesta u kojem je mjesto rada zaposlenog koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto radi obavljanja poslova određenih u nalogu za službeno putovanje, a koji su u vezi sa djelatnošću poslodavca.
(3) Pod dnevnicom, u smislu ovog pravilnika, podrazumijeva se naknada troškova za ishranu u toku službenog putovanja. Dnevnice koje se priznaju kao umanjenje poreske osnovice utvrđuju se u zavisnosti od dužine vremena provedenog na službenom putovanju u toku jednog dana:
a) za putovanje koje traje do osam časova ne može se priznati umanjenje poreske osnovice po osnovu isplaćene dnevnice;
b) za putovanje koje traje između osam i 12 časova priznaje se umanjenje poreske osnovice do iznosa polovine dnevnice;
v) za putovanje koje traje duže od 12 časova priznaje se umanjenje poreske osnovice u visini pune dnevnice.
(4) Troškovi dnevnica za službeno putovanje u Bosni i Hercegovini, po nalogu poslodavca, priznaju se kao troškovi umanjenja poreske osnovice do iznosa koji Vlada Republike Srpske propiše svojim aktom.
(5) Troškovi dnevnica za službeno putovanje u inostranstvo priznaju se kao troškovi umanjenja poreske osnovice, iskazani u konvertibilnim markama po važećem kursu Centralne banke Bosne i Hercegovine, do iznosa koje Vlada Republike Srpske propiše svojim aktom.
(6) Ukoliko poslodavac licu koje službeno putuje po njegovom nalogu plaća stvarne troškove ishrane u toku trajanja putovanja, ti troškovi se priznaju kao troškovi umanjenja poreske osnovice najviše do iznosa dnevnice predviđene za dato mjesto putovanja, prilagođeno iznosu dnevnice u zavisnosti od dužine vremena provedenog na putu u toku jednog dana, na način kako je propisano stavom 3. ovog člana. Ako se poreska osnovica umanjuje za troškove ishrane na službenom putovanju, za isto putovanje ne može se priznati i dnevnica kao trošak za koji se umanjuje poreska osnovica.
Član 15.
Naknada za preseljenja zaposlenog iz jednog mjesta stalnog poslovanja u drugo mjesto stalnog poslovanja poslodavca, po nalogu poslodavca, nije lično primanje do iznosa dvije prosječne neto plate u Republici Srpskoj u protekloj poreskoj godini.
Član 16.
Pokloni djeci zaposlenih radnika mlađoj od 15 godina, koje povodom praznika daje poslodavac jednom u toku poreske godine nije oporezivo lično primanje do iznosa 20 % isplaćene prosječne bruto plate u Republici Srpskoj za taj mjesec.