Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:
Na osnovu člana 22a Zakona o zaštiti na radu ("Službeni glasnik SRS", br. 42/91, 53/93, 67/93 i 48/94),
Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja donosi

PRAVILNIK

O ZAŠTITI NA RADU PRI IZVOĐENjU GRAĐEVINSKIH RADOVA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 53/97)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuju se posebne mere i normativi zaštite na radu koji se primenjuju pri izvođenju građevinskih radova.
Građevinski radovi koji se izvode na gradilištu, u smislu ovog pravilnika, jesu: izgradnja novog objekta, rekonstrukcija, dogradnja, popravka ili rušenje postojećeg objekta, zatim radovi na održavanju objekta sa pripadajućim instalacijama, opremom i uređajima, kao i pripremni radovi za izvođenje radova na objektu, završni radovi na uređenju prostora oko objekta i radovi na likvidaciji gradilišta.
Pri obavljanju poslova drugih delatnosti, koji se za potrebe građevinskih radova izvode u pogonima, radionicama, proizvodnim i drugim placevima, energetskim objektima i instalacijama, koji se nalaze na gradilištu ili organizaciono pripadaju gradilištu, primenjuju se mere zaštite na radu utvrđene propisima zaštite na radu za te delatnosti, kao i mere propisane ovim pravilnikom, tehničkim propisima i jugoslovenskim standardima koji uređuju materiju zaštite na radu u tim delatnostima.

Član 2.

Mere i normativi iz ovog pravilnika primenjuju se na gradilištu.
Gradilište, u smislu ovog pravilnika, jeste posebno obeležen radni prostor, po mogućnosti ograđen, u kome se izvode građevinski radovi.

Član 3.

Građevinski radovi izvode se kao radni procesi i radne operacije, u skladu sa zakonom, drugim propisima, jugoslovenskim standardima, tehničkom dokumentacijom i ugovorom.
Tehnička dokumentacija izrađuje se u skladu sa zakonom, drugim propisima i jugoslovenskim standardima.
Radni procesi kod kojih postoji povećana opasnost od povređivanja ili pojave profesionalnih oboljenja radnika, procesi pri kojima se koriste električni, mehanički i drugi uređaji sa pripadajućim instalacijama (ako instalacija postoji) i procesi koji se izvode uz upotrebu konstrukcija i objekata kolektivne zaštite, pomoćnih konstrukcija i objekata koji se privremeno koriste za rad i kretanje radnika, mogu da budu započeti tek pošto izvođač na gradilištu obezbedi dodatnu dokumentaciju sa opisom (po potrebi i šemom ili tehničkim prikazom) radnog procesa i mere zaštite na radu.
Kod radnih procesa koji se izvode uz upotrebu konstrukcija i objekata kolektivne zaštite ili pomoćnih konstrukcija i objekata za rad i kretanje radnika, dokumentacija iz stava 3. ovog člana sadrži i projekat sa dokazom utvrđenim proračunima stabilnosti konstrukcije (nosećih delova i konstrukcije u celini), odnosno objekta (svake konstrukcije posebno i objekta u celini), za svaku pojedinu fazu radnog procesa.
Kod radnih procesa iz stava 4. ovog člana, pored projekta za izvođenje sa dokazom stabilnosti, dokumentacija sadrži i deo o merama zaštite na radu pri postavljanju (montaža), korišćenju, održavanju i uklanjanju (demontaža) konstrukcije ili objekta.
Kad se u radnom procesu koriste uređaji, dokumentacija iz stava 3. ovog člana, osim dela o merama zaštite na radu ili pri izvođenju radnog procesa, sadrži i deo o merama zaštite pri uključivanju, upotrebi i rukovanju, održavanju i prestanku upotrebe uređaja i, ako postoje, pripadajućih instalacija.
Dokumentacija iz st. 3. do 6. ovog člana, potpisana od stručnog lica koje je izradilo dokumentaciju, može da bude odvojena ili da bude u sastavu posebnog dela propisanog elaborata o uređenju gradilišta.
Radnici koji učestvuju u radnim procesima iz st. 3. do 6. ovog člana, upoznaju se pre početka radnog procesa sa merama zaštite na radu.

Član 4.

Ako naručilac i izvođač nisu međusobno uredili način obezbeđenja mera zaštite na radu pri postavljanju, korišćenju, održavanju i uklanjanju radnih i pomoćnih prostorija, proizvodnih i drugih placeva i objekata, prilaza i prolaza za radnike, saobraćajnica za vozila, opreme, oruđa za rad i uređaja, sredstava i opreme lične zaštite, konstrukcija i objekata kolektivne zaštite, pomoćnih konstrukcija, kao i obezbeđenje nadzora nad sprovođenjem mera zaštite na radu u procesu proizvodnje i pri radu radnika, smatra se da zaštita na radu pri izvođenju građevinskih radova nije utvrđena u smislu odredaba ovog pravilnika.

II. MERE I NORMATIVI ZAŠTITE NA RADU

1. Uređenje gradilišta

Član 5.

Gradilište se uređuje tako da se na njemu može bezbedno obavljati rad i kretanje radnika, oruđa i uređaja za rad i transportnih sredstava.
Gradilište se obezbeđuje od pristupa besposlenih lica i od prilaza vozila koja ne vrše prevoz za potrebe gradilišta.
Za radnike i druga lica, dok rade ili se kreću po gradilištu, korišćenje propisanog zaštitnog šlema, obavezno je.
Građevinski radovi obavljaju se tako da se njihovim izvođenjem ne zagađuje okolina, a u slučaju buke, vibracija, izvođenja radova pod noćnim osvetljenjem, raskopavanja, kaljanja, pojava prašine, podzemne i površinske vode i ostalih pratećih pojava koje mogu ugroziti okolne objekte i stanovništvo, preduzimaju se mere za njihovo otklanjanje ili dovođenje u dozvoljene granice.

Član 6.

Pešački prolazi i staze za kretanje radnika u krugu gradilišta uređuju se i održavaju na sledeći način:
1) podloga je ravna, tvrda, u poprečnom padu radi odvodnjavanja, prohodna i po mogućnosti sa horizontalnom niveletom, posuta šljunkom, kamenom ili ciglarskom sitneži, šljakom ili nekim sličnim materijalom;
2) posle jakih kiša i drugih nepogoda, kao i posle otapanja snega pregledaju se sa okolinom i dovode u ispravno stanje;
3) blato i masne mrlje odmah se uklanjaju, a na početku staze postavljaju se otirači za blato;
4) u zimsko vreme posipaju se da ne budu klizave;
5) za vreme noćnog rada osvetljavaju se;
6) na podlozi i stranama ne sme da se nalazi odbačeni materijal, građa sa ekserima, komadi sa oštrim ivicama i drugi građevinski otpad;
7) u neposrednoj blizini prolaza i staza ne smeju da se skladište složajevi građe, delovi oplate, oprema, gotovi građevinski elementi i drugi predmeti, ako nisu obezbeđeni od pomeranja, preturanja i rušenja, naročito pod udarom vetra;
8) ne smeju se postavljati u nivou aktivne javne saobraćajnice, ukoliko nisu obeležene znacima i obezbeđene u skladu sa saobraćajnim propisima;
9) iznad mesta kretanja i rada radnika zabranjen je prenos tereta, rad i kretanje drugih radnika, ako nisu preduzete mere za zaštitu od padajućih predmeta;
10) uređaji za prenos građevinskih materijala i opreme ne smeju da se postavljaju iznad ulaza u objekat, niti iznad prilaza za radnike, a ukoliko se ovo ne može izbeći postavljaju se zaštitne konstrukcije od padajućih predmeta, shodno odredbama člana 84. ovog pravilnika;
11) ne postavljaju se po dnu privremeno ili mestimično isušenih vodotoka ili stajaće vode, niti tako da presecaju vododerine ili korita padinskih brzaka;
12) mogu se usecati u padine brda ili kosinu nasipa ili useka, samo ako su obezbeđeni od odrona sa donje i obrušavanja sa gornje strane, i ako je postavljena zaštitna ograda na ivici kosine;
13) kada se postavljaju u blizini ivica kosina, jama i otvora, ivice se obezbeđuju čvrstom zaštitnom ogradom za sprečavanje pada preko ivice, a kad su postavljene duž nožica nasipa, podnožja kosina ili padina brda postavlja se zaštita od obrušavanja;
14) kada se postavljaju po terenu najmanja širina iznosi 1,0 m za sporedne, a 1,5 m za glavne i prolaze i prilaze pri posebnim uslovima (u skladištu građe, tesarskom placu i sl.);
15) čista visina prolaza, koja se označava sa svake strane vidljivom oznakom, ne sme biti manja od 2,0 m, izuzetno, kad se iznad prolaza ne može izbeći pojedinačna smetnja čija širina ne prelazi 2,0 m, visina prolaza može biti i manja, ali ne manja od 1,6 m;
16) najveći dozvoljeni nagib pešačkih prolaza i staza na gradilištu je 57% ili ugao podloge staze prema horizontali 30o, a veći nagibi savlađuju se stepenicama;
17) visina od podloge prolaza ili staze do električnog kabla, koji mora da bude izolovan, ne sme da bude manja od 3,5 m.

Član 7.

Neravnine ili rupe koje se nađu na trasi pešačkog prolaza ili staze duboke do 1,0 m zatrpavaju se.
Rovovi, kanali, jame i drugi otvori u zemljištu dubine preko 1,0 od nivelete staze, premošćavaju se posebnim konstrukcijama - prelazom.
Prelaz mora biti stabilan, oslonjen na čvrste oslonce i osiguran od pomeranja, a oslonci od sleganja.
Prelazi raspona 1,5 m i većih, moraju da imaju proračun stabilnosti za konstrukciju, oslonce koji neće da se deformišu ili sležu, zatim crteže podužnog i poprečnog prese
Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: