Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:
Na osnovu člana 21. stav 1. Zakona o Narodnoj banci Srbije ("Službeni glasnik RS", br. 72/2003 i 55/2004), a u vezi s članom 28. stav 6. i članom 31. stav 3. Zakona o bankama ("Službeni glasnik RS", broj 107/2005),
Guverner Narodne banke Srbije donosi

ODLUKU

O KLASIFIKACIJI BILANSNE AKTIVE I VANBILANSNIH STAVKI BANKE

(Objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 129 od 29. decembra 2007, 63/08, 104/09, 30/10, 25/11)

Osnovne odredbe

1.
Ovom odlukom se, radi adekvatnog i efikasnog upravljanja kreditnim rizikom kojem je banka izložena u svom poslovanju, utvrđuju uslovi pod kojima banka klasifikuje bilansnu aktivu i vanbilansne stavke (u daljem tekstu: kriterijumi), kao i način obračuna i evidentiranja rezervi za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke.
Pod potraživanjima banke koja se klasifikuju na način utvrđen ovom odlukom podrazumevaju se bilansna aktiva iz tačke 4. stav 1. i vanbilansne stavke iz tačke 5. stav 1. te odluke.
Pod rezervom za procenjene gubitke koji mogu nastati po osnovu bilansne aktive i vanbilansnih stavki banke, u smislu ove odluke, podrazumeva se posebna rezerva za procenjene gubitke i rezerva za opšte bankarske rizike.
2.
Banka je dužna da, u okviru sistema upravljanja rizicima, svojim unutrašnjim aktima utvrdi pravila i procedure za identifikovanje, merenje i procenu kreditnog rizika i upravljanje tim rizikom, a naročito:
- delokrug organa i organizacionih jedinica banke, kao i ovlašćenja zaposlenih u banci u postupku odlučivanja o odobravanju kredita i nastanku drugih potraživanja banke i o izmenama uslova tih kredita i potraživanja, limite odlučivanja, kao i uslove za članstvo u organima u čijem su delokrugu navedeni poslovi;
- postupak odlučivanja iz alineje prve ovog stava, a pre svega ko je predlagač odluke, kvorum koji je potreban i kojom se većinom odluka donosi;
- postupak odlučivanja o odobravanju velikih izloženosti banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica i izloženosti banke prema licu povezanom s bankom;
- postupke za praćenje kvaliteta bilansne aktive i vanbilansnih stavki na nivou banke i pojedinačnog dužnika, pre svega obezbeđivanjem ažurnih podataka o finansijskom stanju dužnika i tržišnoj vrednosti sredstava obezbeđenja, kao i drugih podataka važnih za procenu rizičnosti kreditnog portfolija banke;
- postupke za praćenje i ograničavanje koncentracije potraživanja u odnosu na pojedine dužnike, grupe povezanih dužnika, privredne grane, zemlje, odnosno geografska područja i vrste kreditnih usluga;
- postupke stalnog evidentiranja, praćenja i stavljanja pod dodatni nadzor svih potraživanja od dužnika sa statusom neizmirivanja obaveza (default).
3.
Status neizmirivanja obaveza određenog dužnika, u smislu ove odluke, postoji kada je ispunjen bilo koji od sledećih uslova:
1) banka smatra malo verovatnim da će dužnik u potpunosti izmiriti svoju obavezu prema njoj, bez obzira na mogućnost naplate po osnovu aktiviranja sredstava obezbeđenja, a posebno ceneći sledeće elemente:
- prestanak obračunavanja kamate u skladu sa unutrašnjim aktima banke,
- delimičan ili potpuni otpis potraživanja,
- restrukturiranje potraživanja usled pogoršanja finansijskog stanja dužnika, uz umanjenje ili produženje roka vraćanja glavnice, kamate ili naknade,
- likvidaciju ili stečaj dužnika;
2) dužnik je u docnji više od 90 dana u materijalno značajnom iznosu.
Pod materijalno značajnim iznosom, u smislu ove odluke, podrazumeva se iznos veći od:
- 1% pojedinačnog potraživanja banke od dužnika koji je fizičko lice, preduzetnik ili poljoprivrednik, ali ne manji od 1.000 dinara, odnosno
- 2,5% pojedinačnog potraživanja banke od dužnika koji je pravno lice, ali ne manji od 10.000 dinara.
Status neizmirivanja obaveza dužnika koji su preduzetnici, poljoprivrednici i fizička lica banka je dužna da utvrdi i iskaže na nivou pojedinačnog potraživanja ili na nivou svih potraživanja prema jednom dužniku.
Status neizmirivanja obaveza dužnika - pravnih lica banka je dužna da utvrdi i iskaže na nivou dužnika, odnosno za sva potraživanja od istog dužnika.

Bilansna aktiva i vanbilansne stavke koje se klasifikuju

4.
Bilansnu aktivu banke koja se klasifikuje u smislu ove odluke čine:
- dospeli i nedospeli kratkoročni i dugoročni krediti;
- depoziti kod banaka;
- kamate i naknade;
- dugoročne i kratkoročne hartije od vrednosti koje se drže do dospeća, kao i hartije od vrednosti koje su raspoložive za prodaju a ne uključuju se u knjigu trgovanja;
- učešća banke u kapitalu drugih pravnih lica;
- sredstva stečena naplatom potraživanja;
- plasmani po osnovu kupovine derivata koji služe kao zaštita od rizika (hedging) za stavke koje ulaze u bankarsku knjigu;
- druga bilansna aktiva, osim bilansne aktive iz stava 2. ove tačke.
Ne klasifikuje se sledeća bilansna aktiva banke:
- gotovina u blagajni, sredstva na žiro-računu, zlato i drugi plemeniti metali;
- hartije od vrednosti koje se mogu refinansirati kod Narodne banke Srbije;
- potraživanja od Narodne banke Srbije ili Republike Srbije i potraživanja banke obezbeđena njihovim bezuslovnim garancijama plativim na prvi poziv;
- potraživanja od vlada i centralnih banaka zemalja članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (u daljem tekstu:OECD) i potraživanja banke obezbeđena njihovim bezuslovnim garancijama plativim na prvi poziv;
- sredstva po viđenju i sredstva oročena do sedam dana na računima banaka koje su, prema poslednjem rangiranju koje su izvršiliStandard&Poor'siliFitch-IBCA, rangirane s najmanjeBBBili koje je izvršioMoody's- s najmanjeBaa3;
- osnovna sredstva i nematerijalna ulaganja;
- sredstva stečena naplatom potraživanja u toku godinu dana od dana sticanja;
- upisani a neuplaćeni akcijski kapital;
- sopstvene akcije;
- zalihe;
- potraživanja za više uplaćene poreske obaveze;
- bilansna aktiva po osnovu koje je banka pretežno izložena tržišnom riziku i ostalim vrstama rizika različitim od kreditnog rizika (stavke koje ulaze u knjigu trgovanja u smislu odluke kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke).
5.
Vanbilansne stavke banke koje se klasifikuju u smislu ove odluke čine:
- izdate plative i činidbene garancije,
- avali i akcepti menica,
- drugi oblici jemstva,
- nepokriveni akreditivi,
- neiskorišćene preuzete obaveze,
- druge vanbilansne stavke po kojima može doći do plaćanja banke.
Ne klasifikuju se sledeće vanbilansne stavke banke:
- obveznice emitovane u skladu sa Zakonom o regulisanju javnog duga SR Jugoslavije po osnovu devizne štednje građana ("Službeni list SRJ", broj 36/2002);
- vanbilansne stavke po osnovu izloženosti prema Narodnoj banci Srbije ili Republici Srbiji, kao i vanbilansne stavke po osnovu izloženosti prema drugim pravnim licima, obezbeđene bezuslovnim garancijama Narodne banke Srbije ili Republike Srbije plativim na prvi poziv;
- vanbilansne stavke po osnovu izloženosti prema vladama ili centralnim bankama zemalja članica OECD-a, kao i vanbilansne stavke po osnovu izloženosti prema drugim pravnim licima obezbeđene bezuslovnim garancijama vlada ili centralnih banaka zemalja članica ove organizacije plativim na prvi poziv;
- vanbilansne stavke po osnovu kojih je banka pretežno izložena tržišnom riziku i ostalim vrstama rizika različitim od kreditnog rizika (stavke koje ulaze u knjigu trgovanja u smislu odluke kojom se uređuje adekvatnost kapitala);
- ostale vanbilansne stavke po kojima ne može doći do plaćanja.

Kriterijumi za klasifikaciju bilansne aktive i vanbilansnih stavki

6.
Banka je dužna da sva potraživanja od pravnih lica, od jedinica teritorijalne autonomije, jedinica lokalne samouprave i organizacija obaveznog socijalnog osiguranja, od preduzetnika i poljoprivrednika i od fizičkih lica, osim potraživanja iz tačke 4. stav 2. i tačke 5. stav 2. ove odluke, klasifikuje u kategorije A, B, V, G i D - na osnovu ocene finansijskog stanja i kreditne sposobnosti dužnika, njegove blagovremenosti u izmirivanju obaveza prema banci i kvaliteta sredstava obezbeđenja, u skladu s tač. od 7. do 16. te odluke.
:
Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: